Prehrana bogata flavonoidima povezana s manjim rizikom od Alzheimerove bolesti

Povezani su s različitim zdravstvenim koristima, a jedna od najvažnijih je smanjenje upalnih procesa u organizmu. U studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Clinical Nutrition znanstvenici su pratili 2800 osoba u dobi od 50 godina i starijih kako bi ispitali dugoročnu povezanost između konzumacije hrane koja sadrži flavonoide i rizika od Alzheimerove bolesti te Alzheimerove bolesti i srodne demencije (ADRD, engl. Alzheimer's Disease and Related Dementias). 

Za razliku od mnogih studija u kojima se  razmatrala povezanost između prehrane i demencije tijekom kraćeg vremenskog razdoblja, u ovoj studiji navedena povezanost promatrala se tijekom razdoblja od čak 20 godina. S obzirom da trenutno ne postoje učinkoviti lijekovi za liječenje Alzheimerove bolesti, važno je razmatrati prevenciju ove bolesti pravilnom prehranom. Rizik od demencije znatno se povećava nakon 70. godine života, no znanstvenici ističu kako ni nakon navršenih 50 godina nije prekasno za uvođenje pozitivnih promjena u prehrambenim navikama. 

Kako bi procijenili dugoročni unos flavonoida, tim znanstvenika koristio je upitnike o prehrani koje su na liječničkim pregledima, otprilike svake 4 godine, ispunjavali ispitanici koji su proučavani tijekom nekoliko generacija zbog faktora rizika od srčanih bolesti. Na početku studije, ispitanici nisu patili od Alzheimerove bolesti niti od ADRD-a. Unos flavonoida ažuriran je pri svakom ispunjavanju upitnika kako bi predstavljao kumulativni prosječni unos kroz pet ciklusa ispitivanja. 

Znanstvenici su razvrstali flavonoide u šest skupina i kreirali četiri razine unosa pomoću percentila: unos manji ili jednak 15. percentilu, unos između 15. i 30. percentila, unos između 30. i 60. percentila, te unos veći od 60. percentila. Zatim su usporedili vrste i razine unosa flavonoida s učestalošću novih dijagnoza Alzheimerove bolesti i ADRD-a. 

Znanstvenici su utvrdili kako je, u usporedbi s većim unosom, nizak unos tri vrste flavonoida povezan s većim rizikom od demencije. Točnije, nizak unos flavonola iz jabuke, kruške i čaja bio je povezan s dvostruko većim rizikom od razvoja ADRD-a, nizak unos antocijanina iz borovnice, jagode i crnog vina bio je povezan s četverostruko većim rizikom od razvoja ADRD-a, dok je nizak unos flavonoidnih polimera iz jabuke, kruške i čaja bio povezan s dvostruko većim rizikom od razvoja navedene bolesti. 

Prisutna su određena ograničenja studije, uključujući subjektivnost u ispunjavanju upitnika o učestalosti konzumacije namirnica. Postoji mogućnost kako su čimbenici poput stupnja obrazovanja, pušenja, tjelesne aktivnosti, indeksa tjelesne mase i opće kvalitete prehrane ispitanika utjecali na rezultate, ali su ih znanstvenici uzeli u obzir prilikom statističke analize. Zbog svog promatračkog dizajna, studija ne odražava uzročno-posljedičnu povezanost između unosa flavonoida i razvoja Alzheimerove bolesti i ADRD-a.