Ela Lučić

Datum objave: 16. 09. 2020.

Prehrana bogata proteinima, posebno onima iz biljaka, povezana je s manjim rizikom za smrtni ishod od bilo kojeg uzroka, otkrili su rezultati analize najnovijih dokaza objavljenih u časopisu BMJ.

Znanstvenici tvrde kako ovi rezultati podržavaju trenutne nutritivne preporuke za povećanje konzumacije biljnih proteina u općoj populaciji. Prehrana bogata proteinima, posebno onima iz biljaka poput mahunarki (grašak, grah i leća), cjelovitih žitarica i orašastih plodova, povezana je s manjim rizikom od razvoja dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog udara, a redovita konzumacija crvenog mesa i visok unos životinjskih proteina povezani su s nekoliko zdravstvenih problema. Međutim, podaci o povezanosti konzumacije različitih vrsta proteina i smrtnih ishoda su u suprotnosti. Iz tog razloga, znanstvenici su nastojali utvrditi potencijalnu vezu doza-odgovor između unosa ukupnih, životinjskih i biljnih proteina i rizika od smrti od svih uzroka, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Pregledali su rezultate 32 studije koje su izvijestile o procjenama rizika za smrtnost od svih uzroka, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma u odraslih osoba starijih od 19 godina. Tijekom razdoblja praćenja u trajanju od 32 godine zabilježeno je 113 039 smrtnih slučajeva među 715 128 sudionika.

Rezultati su pokazali kako je visoki unos ukupnih proteina povezan s manjim rizikom od smrtnosti svih uzroka, u usporedbi s niskim unosom. Unos biljnih proteina bio je povezan s 8% manjim rizikom za smrtnost od svih uzroka i 12% manjim rizikom za smrtnost od kardiovaskularnih bolesti.

Unos životinjskih proteina nije bio značajno povezan s rizikom od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti od karcinoma. Analiza doza-odgovor podataka iz 31 studije također je pokazala kako je dodatnih 3% energije iz biljnih proteina dnevno povezano s 5% nižim rizikom za smrtnost od svih uzroka. Mogući razlozi korisnih učinaka biljnih proteina uključuju njihovu povezanost s povoljnim promjenama u razini krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi, što bi moglo pomoći u smanjenju rizika za stanja poput srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Znanstvenici ukazuju na određena ograničenja studije, kao što je razlika u načinu na koji je u analiziranim studijama procijenjena prehrana ispitanika te mogućnost da su neki zabilježeni učinci posljedica nemjerljivih čimbenika. Štoviše, budući da većina ispitanika uključenih u studije prebiva u zapadnim zemljama, zapaženi rezultati možda nisu primjenjivi na stanovnike drugih zemalja.

Međutim, prednosti ove studije uključuju velik broj sudionika i zabilježenih smrtnih slučajeva, pružajući detaljan uvid u povezanost unosa prehrambenih proteina i rizika od smrtnosti na temelju trenutnih dokaza. Dobiveni rezultati značajno utječu na javno zdravlje jer se unos biljnih proteina može relativno jednostavno povećati zamjenom životinjskih proteina te bi mogli imati velik utjecaj na dugovječnost, ističu stručnjaci.

Pošalji prijatelju na email

Komentari