Prehrambeni odabiri, depresija i Alzheimerova bolest

Istraživači su primijetili da poželjne prehrambene navike mogu ublažiti neke od negativnih učinaka depresivnih simptoma na promjene biomarkera povezanih s Alzheimerovom bolešću. Ti biomarkeri su biološke molekule prisutne u krvi koje se mogu mjeriti i koristiti za praćenje napredovanja bolesti. Nutritivni čimbenici mogu utjecati na zdravlje mozga putem upale, oksidativnog stresa, vaskularne funkcije, neuroplastičnosti i osi crijevo-mozak. Ovi biološki mehanizmi mogu utjecati na sustave neurotransmitera i neuronsku funkciju, što u konačnici utječe na raspoloženje i kogniciju. 

Mediteranska prehrana, koja obiluje namirnicama biljnog porijekla, maslinovim uljem, cjelovitim žitaricama i podrazumijeva umjerenu konzumaciju crnog vina, povezana je s manjim rizikom od nastanka moždanog udara, depresije, kognitivnih oštećenja i Alzheimerove bolesti. S druge strane, zapadnjačka prehrana, koja sadrži veće količine prerađene hrane i dodanih šećera, može dovesti do ubrzanog pada određenih moždanih funkcija. Mediteranska prehrana bogata je antioksidansima, flavonoidima i mnogim drugim korisnim spojevima koji smanjuju upalu i oksidativni stres u mozgu, zajedno sa zdravim masnim kiselinama koje su ključne za učenje i pamćenje.

Procjenjuje se da Alzheimerova bolest pogađa oko 50 milijuna ljudi širom svijeta, a očekuje se da će taj broj porasti na 152 milijuna do 2050. godine. Godišnji troškovi povezani s ovom bolešću i drugim oblicima demencije procjenjuju se na 909 milijardi dolara godišnje, što iznosi oko 1% globalnog bruto domaćeg proizvoda.

U Australiji se godišnje troši oko 3,7 milijardi dolara na dijagnozu, liječenje i skrb za oboljele od demencije. Među osobama s dijagnosticiranom Alzheimerovom bolesti depresija pogađa otprilike 50% oboljelih. Dugoročna analiza pokazala je da je 40 % starijih osoba s dijagnozom depresije prešlo u Alzheimerovu bolest u relativno kratkom prosječnom razdoblju praćenja od 27 mjeseci. Ista analiza otkrila je da je rizik od razvoja Alzheimerove bolesti bio značajno viši kod oboljelih koji su imali aktivnu povijest depresije u prethodne dvije godine nego kod onih kod kojih depresija nije bila prisutna ranije u životu. 

Do danas ne postoje poznate specifične mjere za potpuno izlječenje Alzheimerove bolesti, ali istraživači ističu da bi odgađanje početka bolesti moglo smanjiti njezinu prevalenciju i javnozdravstveno opterećenje. Istraživanja su identificirala 14 promjenjivih čimbenika rizika koji bi mogli biti odgovorni za oko 45 % slučajeva demencije širom svijeta. Od tih 14 čimbenika, na pet se može pozitivno utjecati zdravom prehranom, uključujući hipertenziju, pretilost, unos alkohola i depresiju. Drugi promjenjivi čimbenici rizika uključuju tjelesnu aktivnost i kvalitetan san. Ako se sve to uzme u obzir, teoretski bi se moglo spriječiti gotovo 45 % slučajeva demencije.

Važno je napomenuti da, iako opservacijske studije pružaju vrijedne uvide, potrebna su randomizirana kontrolirana ispitivanja kako bi se istražio konkretan utjecaj prehrane na depresiju i demenciju uzrokovanu Alzheimerovom bolešću. Takva istraživanja mogla bi pružiti konkretnije dokaze o potencijalnim koristima ciljane prehrane u upravljanju ovim stanjima.

Izvor: Neurobiology of Aging