Prehrambena vlakna – neizostavni dio svakodnevne prehrane

Naime, važnije je smanjiti učestalost metaboličkog sindroma na način da se u prehranu uvedu prehrambena vlakna i da je prehrana bazirana na povrću, nego da se primarno fokusiramo na restrikciju hrane koja sadrži zasićene masnoće.

Hrana bogata prehrambenim vlaknima i nutrijentima pozitivno utječe na neutralizaciju mnogih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Otkriveno je da ako tinejdžer i jede hranu koja ima manji udio masti i kolesterola, u većini slučajeva je takva hrana i siromašna vlaknima i nutrijentima, odnosno udio voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki je nizak. Stoga, ukupni dnevni unos vlakana kod tinejdžera iznosi 13 grama/dan, što je puno niže od preporučenih 26 – 38 grama.

Također, učestalost debljine i ostalih ključnih čimbenika povezanih s metaboličkim sindromom (povišeni krvni tlak, povišene vrijednosti šećera i masnoća u krvi, povećanje opsega struka) u porastu je među mladima.

Treba povećati unos prehrambenih vlakana koji bi bio poželjan, a potrebne su tek manje preinake u dnevnoj prehrani:

3 serviranja voća i povrća
+
1 serviranje mahunarki
+
3 serviranja cjelovitih žitarica
=
30 grama prehrambenih vlakana