Prebiotici kao saveznici za bolje raspoloženje

Unutar crijeva, nekoliko bakterijskih rodova i vrsta mogu proizvoditi različite metabolite povezane s kognitivnim stanjem, uključujući nekoliko neurotransmitera kao što su γ-aminomaslačna kiselina (GABA), serotonin, dopamin te kratkolančane masne kiseline, poput acetata, butirata i propionata. Osim proizvodnje neurotransmitera, kratkolančane masne kiseline djeluju i kao endokrine signalne molekule, smanjuju upalu te reguliraju ekspresiju GABA receptora.

Na sastav crijevne mikrobiote velik utjecaj ima prehrana, a osobito unos prebiotika. Prebiotici su spojevi koji služe kao hrana dobrim bakterijama, potičući njihov rast i aktivnost. Inulin i oligofruktoza predstavljaju spojeve koji imaju široku primjenu kao prebiotici zbog sposobnosti selektivne stimulacije rasta crijevnih bifidobakterija. Međunarodna znanstvena udruga za probiotike i prebiotike svrstava dodatnih nekoliko spojeva u skupinu prebiotika, uključujući polifenole, ksilo-oligosaharide te oligosaharide ljudskog mlijeka.

Do danas, utjecaj prebiotika na poboljšanje raspoloženja i dalje je nejasan, a studije pružaju oprečne rezultate. Upravo iz tog razloga, cilj nedavno provedenog dvostruko slijepog, randomiziranog, placebom kontroliranog ispitivanje bio je istražiti učinke oligofruktoze (OF) dobivene iz cikorije i oligosaharida 2' fukozil laktoze (2'FL) iz ljudskog mlijeka, pojedinačno ili u kombinaciji na poboljšanje raspoloženja putem utjecaja na crijevni mikrobiom.

Ukupno 96 sudionika nasumično je podijeljeno u četiri skupine. Jedna skupina primala je 8 grama oligofruktoze i 2 grama maltodekstrina dnevno, druga skupina 8 grama oligofruktoze i 2 grama 2' fukozil laktoze dnevno, treća skupina 2 grama 2' fukozil laktoze i 8 grama maltodekstrina dnevno te četvrta skupina 10 grama maltodekstrina dnevno. Ukupno trajanje studije iznosilo je 5 tjedana, od čega su 4 tjedna bila intervencijska.

Primarni ishodi studije odnosili su se na promjene sastava crijevnog mikrobioma dok su sekundarni ishodi uključivali parametre raspoloženja dobivene pomoću Beckovog popisa depresije (BDI), upitnika anksioznosti kao stanja i osobina ličnosti (STAI Y1 I Y2), testa rasporeda pozitivnih i negativnih učinaka-kratki oblik (PANAS-SF) i Pittsburgh indeksa kvalitete sna (PSQI).

Zabilježeno je značajno povećanje koncentracija nekoliko bakterijskih rodova, uključujući Bifidobacterium, Bacteroides, Roseburia i Faecalibacterium prausnitzii, kod ispitanika koji su primali 8 grama oligofruktoze, kao i kod onih koji su primali kombinaciju 8 grama oligofruktoze i 2 grama 2'-fukozil laktoze svakodnevno.

Značajna poboljšanja u raspoloženju, prema rezultatima BDI, STAI Y1 i Y2, PANAS-SF i PSQI testova, uočena su u skupini koja je primala kombinaciju oligofruktoze i 2' fukozil laktoze.

Na temelju opaženih rezultata znanstvenici zaključuju da konzumacija prebiotika može rezultirati poboljšanjem raspoloženja. Također ističu da ciljana promjena sastava crijevnog mikrobioma može imati značajne učinke na poboljšanje raspoloženja i kvalitete sna putem regulacije neuroloških, imunoloških i endokrinih puteva.

Izvor: The American Journal of Clinical Nutrition