Uobičajena je predodžba kako je gubitak sluha neizbježan dio procesa starenja. Međutim, nedavno provedeno istraživanje usredotočuje se na identificiranje potencijalno promjenjivih čimbenika rizika – odnosno na čimbenike koje možemo promijeniti u prehrani i načinu života kako bismo spriječili gubitak sluha ili odgodili njegovu progresiju, govore glavni autori studije.
Prednosti pridržavanja pravilnog načina prehrane povezane su s brojnim pozitivnim zdravstvenim ishodima, od kojih je jedan i smanjenje rizika od gubitka sluha. Prethodne studije pokazale su kako je veći unos specifičnih nutrijenata i određene hrane, poput karotenoida beta-karotena i beta-kriptoksantina (koji se nalaze u tikvi, mrkvi, naranči i drugom voću i povrću), folata (prvenstveno u mahunarkama i zelenom lisnatom povrću) te dugolančanih omega-3 masnih kiselina (u ribi i morskim plodovima) povezan s manjim rizikom samostalno prijavljenog gubitka sluha.
Dobiveni rezultati otkrili su da prehrambeni unos može utjecati na rizik od gubitka sluha. Međutim, istraživači su nastojali dodatno razumjeti povezanost između prehrane i gubitka sluha te su obuhvatili cjelokupne prehrambene navike i objektivno izmjerili dugoročne promjene u osjetljivosti sluha. Uspostavili su 19 geografski raznolikih mjesta za testiranje u SAD-u te proveli obuku skupina licenciranih audiologa kako bi slijedili standardizirane metode. Audiolozi su mjerili promjene u slušnim pragovima čistog tona, odnosno najnižu glasnoću koju sudionik u određenom uhu može čuti, tijekom tri godine. Audiolog je predstavio tonove različitih frekvencija (0.5, 1 i 2 kHz kao niske frekvencije; 3 i 4 kHz kao srednje frekvencije; 6 i 8 kHz kao visoke frekvencije) različitom glasnoćom, a ispitanike su zamolili da naznače slučajeve u kojima su jedva čuli ton.
Koristeći podatke o prehrani skupljene u razodoblju od 20 godina, koji su, počevši od 1991. godine, prikupljani svake četiri godine, istraživači su proučavali koliko je dugoročna prehrana sudionika nalikovala na neke ustaljene i trenutno preporučene načine prehrane, poput DASH dijete, mediteranske prehrane, te Alternate Healthy Index-a iz 2010. godine (AHEI-2010). Veće pridržavanje navedenih načina prehrane povezano je s nizom važnih zdravstvenih ishoda, uključujući niži rizik od srčanih bolesti, hipertenzije, dijabetesa, moždanog udara i smrti, kao i sa zdravim starenjem.
Znanstvenici su utvrdili kako su izgledi za smanjenje osjetljivosti sluha srednjih frekvencija gotovo 30% niži među ženama čija je prehrana najviše nalikovala pravilnim načinima prehrane, u usporedbi s onima čija prehrana nije bila toliko kvalitetna. Kod viših frekvencija izgledi su bili i do 25% niži kod osoba koje su se pravilno hranile.
Povezanost između prehrane i smanjenja osjetljivosti sluha obuhvatila je frekvencije koje su ključne za razumijevanje govora, navode istraživači. Iznenađeni su rezultatom koji pokazuje da je kod znatnog broja žena došlo do pada kvalitete sluha u relativno kratkom vremenu. Prosječna starost žena u studiji bila je 59 godina, što je dob u kojoj mnogi još ne razmišljaju o provjeri kvalitete sluha.
Nakon samo tri godine, 19% ispitanica doživjelo je gubitak sluha na niskim frekvencijama, 38% na srednjim frekvencijama, a kod gotovo polovice zabilježen je gubitak sluha na višim frekvencijama. Unatoč značajnom pogoršanju osjetljivosti sluha, gubitak sluha kod mnogih sudionika obično se ne otkrije niti prijavi.
Studija je uključila zdravstvene radnice, što je poboljšalo valjanost prikupljenih zdravstvenih podataka te smanjilo varijabilnost u pogledu obrazovnih postignuća i socioekonomskog statusa, ali je populacija u istraživanju bila ograničena pretežno na bjelkinje srednje dobi. Autori studije napominju kako su potrebna daljnja istraživanja koja će obuhvaćati različite populacije. Nadaju se kako će uspjeti nastaviti s promatranjem sudionica ove studije i ponoviti testove sluha tijekom vremena.
Izvor: Brigham and Women's Hospital
