Oralni unos mješavine probiotičkih sojeva L. crispatus, L. brevis i L. Acidophilus može smanjiti učestalost ponovne pojave bakterijske vaginoze u žena, pokazali su rezultati nedavno provedenog ispitivanja.
Prethodno provedene studije na ovu temu razlikovale su se manjom veličinom uzorka, kraćim razdobljem primjene laktobacila, varijacijama u kriterijima za uključivanje u studiju ili su se započele antibiotske terapije istodobno s početkom uzimanja laktobacila. U svim ispitivanjima, postignuti su pozitivni učinci neovisno o vrsti protokola, a uključivali su smanjenje učestalosti bakterijske vaginoze, smanjenje simptoma i poboljšanje u sastavu vaginalne mikrobiote.
Bakterijska vaginoza najčešće se liječi antibiotikom metronidazolom, a njegova primjena povezana je sa stopom recidiva (ponovne pojave bakterijske vaginoze) od 58%, a u više od 40% slučajeva javlja se tijekom prva četiri mjeseca. Većina stručnjaka vjeruje kako bi uzimanje probiotika kao potpora klasičnom liječenju antibioticima moglo dati vrlo učinkovite rezultate. Međutim, pojedini liječnici odlučili su isprobati primjenu isključivo mješavine probiotika, uglavnom kod žena s dugom poviješću učestalih pojava bakterijskih vaginoza. Oni se nadaju kako će tom vrstom alternativnog liječenja riješiti problem učestalih recidiva.
U ispitivanje je bilo uključeno 166 žena od 18 do 45 godina koje su nedavno izliječene od bakterijske vaginoze primjenom antibiotika metronidazola te su podijeljene u dvije skupine. U roku od 48 sati nakon završetka terapije, ispitanice iz prve skupine uzele su kapsulu koja je sadržavala kombinaciju laktobacila u dozi od 5,4 x 109 CFU (engl. Colony Forming Unit).
Mješavina probiotika sadržavala je 60% bakterijskog soja L. crispatus, 20% soja Lactobacillus brevis i 20% soja Lactobacillus acidophilus. Ispitanice su uzimale kapsulu dva puta dnevno nakon obroka tijekom prvih 7 dana, a jednom dnevno sljedećih 8 do 120 dana. U drugoj skupini, ispitanice su uzimale kapsulu koja je sadržavala maltodekstrin kao placebo.
Pri svakom posjetu ispitane su o simptomima bakterijske vaginoze te je obavljen standardni pregled, a ni u jednom slučaju nije primijećen vaginalni iscjedak. Ponovno javljanje bakterijske vaginoze zabilježeno je kod 18,3% ispitanica u skupini koja je uzimala mješavinu probiotika i 32,1% od u skupini koja je uzimala placebo. Također, uočena je dobra podnošljivost uzimanja ispitivanih probiotičkih sojeva.
Autori studije ističu kako je primijenjena doza laktobacila veća od doza korištenih u prijašnjim studijama. Pretpostavljaju kako bi uzimanje dvostruke dnevne doze tijekom prvog tjedna potencijalno moglo pomoći u bržem uspostavljanju povoljnog sastava vaginalne mikrobiote, a dulje razdoblje uzimanja mješavine probiotika povećati mogućnost kolonizacije. Međutim, navedeni učinci još nisu dovoljno ispitani.
Znanstvenici su naglasili kako postoje određena ograničenja studije, primjerice, nisu poznate prednosti dugotrajne primjene ove mješavine probiotika. Još jedno ograničenje je odsutnost krajnjeg mikrobiološkog cilja studije koji opisuje evoluciju bakterijske kolonije i vaginalne mikrobiote prije i tijekom ispitivanja.
Izvor: Journal of Lower Genital Tract Disease