Istraživanja i sve češće objavljivana zdravstveno-nutricionistička statistika pomalo zastrašuju, poglavito u Mediteranskim zemljama. Nekoć prototip zdravog življenja, superzdrave prehrane i niske stope kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, Mediteranske se zemlje danas ne mogu podičiti navedenim. Doba koje nije poznavalo pretilost, povišeni krvni tlak i učestalu smrt od infarkta kao temelj je imalo tzv.
Kretsku dijetu koja se temeljila na mnogo povrća, mahunarkama, pšenici, maslinama i maslinovom ulju, grožđu, smokvama, kruškama, šljivama, bobičastom voću, gorkim bademima, medu, morskim plodovima i kvalitetnom crnom vinu.
Zadnjih se desetljeća nažalost sve više napušta drevni oblik prehrane te se u sve većim razmjerima koriste jednostavni šećeri, zasićene masti i kofeinizirani, slatki napitci. U kombinaciji sa sjedilačkim načinom života, sve većom količinom svakodnevnog stresa i sve višim cijenama zdrave hrane, navedene promjene su dovele do potencijalne ugroženosti tradicionalne mediteranske prehrane, odnosno snažnog prodora „zapadnjačkog“ načina života i prehrane.
Izvor: Nutrition, Metabolism & Cardiovascular Diseases (2009) 19