Povezanost neravnoteže mikrobiote i autizma kod djece

Preglednim radom utvrdilo se kako je kod djece s autističnim poremećajem prisutan znatno veći broj bakterija roda Bacteroides, Parabacteroides, Clostridium, Faecalibacterium i Phascolarctobacterium te manji broj onih iz roda Coprococcus i Bifidobacterium. 

Veliki broj bakterija roda Bacteroides i Clostridium povezan je s proizvodnjom propionske kiseline, kratkolančane masne kiseline koja pri visokim koncentracijama djeluje toksično na mozak. Nadalje, veza između visoke koncentracije propionske kiseline i poremećaja u ponašanju potvrđena je u raznim studijama na glodavcima. 

U prethodnim istraživanjima uočena je povezanost između probavnih simptoma i težine simptoma poremećaja iz autističnog spektra čija je učestalost veća u djece s pridruženim problemima probavnog sustava. Radom na karakterizaciji uloge osi crijeva-mozak (engl. gut-brain axis) spoznalo se da mikrobiota crijeva ima ulogu u razvoju i funkciji mozga putem endokrinog, imunosnog i živčanog sustava. Preostaje razumjeti kako bi promjene u mikrobioti crijeva mogle pokrenuti ne samo probavne simptome kod djece s autizmom, već i neke od neuropsihijatrijskih simptoma. 

Istraživači su započeli pretraživanje nekoliko elektroničkih baza podataka u potrazi za studijama koje su izvijestile o sastavu mikrobiote crijeva djece i adolescenata sa i bez autističnog poremećaja. Nije bilo ograničenja u pogledu jezika ili godine objavljivanja, ali istraživanja provedena na odraslima i životinjama bila su isključena. Pristupi analizi podataka uključivali su studije koje su izvjestile o postotku bakterija opaženih u djece i adolescenata. 

Tim znanstvenika uspio je identificirati 18 članaka koji su izvještavali o mikrobioti djece i adolescenata sa i bez poremećaja iz autističnog spektra, objedinjujući rezultate 493 ispitanika s autizmom i 404 onih koji nisu oboljeli, aodgovaraju starosnoj dobi ispitivane populacije.

Utvrđeno je da se mikrobiota uglavnom sastojala od bakterija iz koljena Bacteroidetes, Firmicutes i Actinobacteria, od kojih su sve bile više prisutne kod djece s dijagnosticiranim poremećajem, nego one u kontrolnoj skupini.

Autori studije napominju kako su, prema kliničkim rezultatima, upala i disfunkcija imunosnog sustava posredovane sastavom mikrobiote ključni elementi u razvoju probavnih problema i drugih bolesti izvan crijeva, poput autizma. Međutim, još uvijek se proučava smjer uzročnosti, odnosno dovode li promjene u mikrobioti do upale i neravnoteže u imunosnom sustavu ili obrnuto, dodaju. Sve više je poznata međusobna povezanost mikrobiote crijeva, problema s probavnim sustavom te fiziopatologije i simptomatologije poremećaja iz autističnog spektra, ali potrebno je provesti još istraživanja prije nego što znanstvenici u potpunosti shvate fiziološku komunikaciju između crijeva i mozga.

Izvor: Nutrients