Nedostatak mikronutrijenata može oslabiti imunosnu funkciju i povećati osjetljivost na zarazne bolesti, a kod određenih populacijskih skupina veća je mogućnost pojave nedostatka.
Kod tih skupina uočena je povećana učestalost obolijevanja od zaraznih bolesti i povezanih smrtnih ishoda. Stoga su znanstvenici u ovom preglednom radu, objavljenom u časopisu BMJ Nutrition, Prevention and Health, nastojali objasniti kako nedostatci različitih mikronutrijenata mogu učiniti osobe podložnijima infekciji COVIDom - 19.
Tvrde kako bi medicinski radnici trebali uzeti u obzir nedostatke mikronutrijenata u procesu probira bolesnika s COVID-19 infekcijom ili u slučaju teškog i nepraktičnog probira, kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje. Liječenje utvrđenih nedostataka mikronutrijenata može pomoći u jačanju imunosne funkcije i ublažiti rizik od infekcije, zaključuju znanstvenici. Ističu kako je u nekim slučajevima dokazano da ciljani unos određenih mikronutrijenata veći od preporučenog može biti koristan kod rizičnih skupina stanovništva.
Vitamin A ima ulogu u regulaciji urođenog imunosnog odgovora (putem prirodnih stanica ubojica, makrofaga i neutrofila) te imuniteta posredovanog stanicama (putem rasta i diferencijacije B-stanica), objašnjavaju autori studije. Također, sudjeluje u funkcioniranju humoralnog imuniteta te signalima za citokine, što igra ulogu u upalnim procesima. Znanstvenici napominju kako je u slučaju infekcije COVIDom-19 od posebne važnosti njegova uloga u cjelovitosti epitela sluznice, koja je ugrožena nedostatkom vitamina A i dovodi do povećane osjetljivosti na infekcije putem očiju, dišnog i probavnog trakta.
Vitamin C je učinkovit antioksidans koji pojačava aktivnost i funkciju imunosnih stanica, migraciju bijelih krvnih stanica i leukocita putem mobilizacije neutrofila i monocita. Nedostatak vitamina C dovodi do oslabljenog imuniteta i veće osjetljivosti na infekcije, povećavajući rizik za obolijevanje od upale pluća i pogoršavajući ozbiljnost bolesti. Pokazalo se kako disfunkcionalna epitelna barijera u plućima životinja može biti obnovljena primjenom vitamina C. Uzimanje vitamina C u obliku dodatka prehrani je učinkovito u prevenciji, kao i u liječenju respiratornih infekcija. Ispitivanja su pokazala kako ono smanjuje učestalost i trajanje infekcije gornjih dišnih puteva i ozbiljnost upale pluća kod hospitaliziranih starijih osoba, kao i simptome prehlade.
Vitamin D ima važnu ulogu u urođenom imunosnom odgovoru, stvaranjem antimikrobnih peptida, uključujući katelicidin i defensin, navode znanstvenici.
Dosadašnji podaci pokazuju dugogodišnju povezanost između statusa vitamina D i učestalosti infekcije dišnih puteva, a posebno ukazuju na snažnu vezu između neadekvatnog statusa vitamina D u krvi i osjetljivosti na respiratorne infekcije. Rezultati meta analize nasumičnih kontroliranih ispitivanja pokazali su kako uzimanje vitamina D u obliku dodatka prehrani značajno smanjuje učestalost respiratornih infekcija.
Vitamin E zaslužan je za očuvanje cjelovitosti staničnih membrana od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima te može potencijalno utjecati na urođeni i stečeni imunitet, navodi se u preglednom radu. Podaci o učincima uzimanja vitamina E u obliku dodatka prehrani su mješoviti, iako se pokazalo učinkovitim u smanjenju učestalosti infekcija gornjih dišnih puteva kod starijih osoba zbrinutih u domovima. Također su uočena poboljšanja u funkciji urođenog imunosnog odgovora uzimanjem vitamina E kao dodatka prehrani.
Selen u velikoj mjeri utječe na imunosni odgovor svojim djelovanjem na selenoproteine, koji djeluju kao stanični antioksidansi. Čini se kako nedostatak selena poboljšava virulenciju ili progresiju nekih virusnih infekcija, navode znanstvenici. Selen također ima važnu ulogu u modulaciji upalnog odgovora i proizvodnji citokina. Uzimanjem selena u obliku dodatka prehrani poboljšava se odgovor imunosnog sustava na virusne infekcije kod osoba s nedostatkom selena. Iako su dokazi nedostatni, rezultati ograničenog broja studija pokazali su postojanje funkcionalnih učinaka uzimanja selena na ljudski imunosni sustav. Autori studije ističu kako je potreban oprez zbog štetnih učinaka visokih doza selena, te napominju kako ga osobe s odgovarajućom razinom ne bi trebale uzimati u obliku dodatka prehrani.
Cink se u organizmu skladišti u vrlo malim količinama, što znači da neadekvatan unos može dovesti do njegova nedostatka, koji je povezan s ugroženom imunosnom funkcijom. Uloga cinka komplicirana je zbog činjenice da patogenim organizmima treba cink kako bi napredovali, dok funkcioniranje imunosnog sustava također zahtijeva njegovu prisutnost u dostatnoj količini, stoga status cinka može imati kontradiktornu ulogu u procesu infekcije.
Rezultati brojnih nasumičnih kontroliranih ispitivanja pokazali su kako uzimanje umjerenih doza cinka putem dodatka prehrani kod zdravih starijih pojedinaca poboljšava nekoliko aspekata imunosne funkcije te može smanjiti učestalost infekcija, pa čak i opću smrtnost.
Rezultati nedavno provedenog preglednog rada također su pokazali kako uzimanje cinka u obliku dodatka prehrani smanjuje rizik od upale pluća za 13% u djece mlađe od 5 godina. Autori studije napominju kako visoki unos cinka može povećati gubitak bakra i doprinijeti njegovom nedostatku, pa preporučuju uzimanje cinka u kombinaciji s bakrom.
Glavne rizične skupine u infekciji COVIDom-19 su starije osobe, i to muškarci, pretile osobe i pacijenti s dijabetesom, te su oni izloženi povećanom riziku od nedostatka cinka. Štoviše, mnogi široko korišteni antihipertenzivni lijekovi i statini negativno utječu na status cinka. Budući da nedostatak cinka smanjuje otpornost na viruse, pretpostavlja se kako povećava osjetljivost na virus COVID-19. Iz tog razloga, trebalo bi razmotriti uvođenje preventivnih nutritivnih mjera i brzo uvođenje cinka u obliku dodatka prehrani kod rizičnih skupina. Znanstvenici naglašavaju kako su hitno potrebne opsežne studije kojima bi se istražila uloga mikronutrijenata i odgovora imuniteta na virusne infekcije.
