Povezanost konzumacije ribe s rizikom od kardiovaskularnih bolesti

Riba je glavni izvor dugolančanih omega-3 masnih kiselina, dokozaheksaenske (DHA, engl. Docosahexaenoic acid) i eikozapentaenske kiseline (EPA, engl. Eicosapentaenoic acid), kojima se pripisuju blagotvorni učinci na zdravlje kardiovaskularnog sustava. U interventnim studijama pokazalo se kako konzumacija ribe i omega-3 masnih kiselina može poboljšati vrijednosti nekih markera kardiovaskularnog rizika, uključujući razinu triglicerida i krvnog tlaka, posebno u osoba s vrijednostima triglicerida u krvi od 500 mg/dL ili više. Povećanje unosa ribe može poboljšati razinu lipida u krvi, posebno među osobama s visokim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Zato su stručnjaci pretpostavili kako postoje razlike u povezanosti između unosa ribe te glavnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti među osobama s krvožilnim bolestima, u usporedbi s onima bez njih.

U ovoj studiji, znanstvenici su obuhvatili čak 191 558 osoba (51 731 s krvožilnim bolestima i 139 827 općenito zdravih osoba) iz 58 zemalja, prosječne dobi 54,1 godina, koje su bile uključene u četiri velike prospektivne studije. Ova analiza provedena je od siječnja do lipnja 2020. godine. Potrošnja ribe zabilježena je pomoću validiranih upitnika o učestalosti konzumacije hrane. U jednoj kohortnoj studiji, za procjenu unosa pojedinih vrsta riba korišten je zasebni kvalitativni upitnik o učestalosti konzumacije hrane.

Tijekom 9,1 godine praćenja, unos ribe od 350 grama tjedno ili više nije bio povezan s rizikom od glavnih kardiovaskularnih bolesti ili ukupne smrtnosti, u usporedbi s malim ili nikakvim unosom ribe (50 grama mjesečno).

Suprotno tome, u trima kohortnim studijama koje su uključivale ispitanike s krvožilnim  bolestima, omjer rizika za razvoj glavnih kardiovaskularnih bolesti i ukupne smrtnosti bio je najniži kod osoba koje su unosile najmanje 175 grama ribe tjedno (ili približno 2 porcije tjedno), u usporedbi s unosom 50 grama ribe mjesečno ili niže.

Nije uočeno daljnje očito smanjenje omjera rizika s potrošnjom od 350 grama ribe tjedno ili više. Konzumacija ribe s većim količinama omega-3 masnih kiselina (plava riba) bila je snažno povezana s manjim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dok pri konzumaciji ostalih vrsta riba nije zabilježena navedena povezanost. Povezanost između unosa ribe i svakog ishoda varirala je ovisno o statusu kardiovaskularne bolesti. Manji rizik utvrđen je kod pacijenata s krvožilnim bolestima, ali ne i među općom populacijom.

Rezultati ove objedinjene analize četiriju kohortnih studija pokazali su kako je minimalan unos ribe od 175 g (otprilike 2 porcije ribe) tjedno povezan s manjim rizikom od razvoja glavnih kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti među pacijentima s prethodno dijagnosticiranIm kardiovaskularnim bolestima, ali ne i među općom populacijom. Znanstvenici zaključuju kako je učestalost konzumacije ribe (posebno plave ribe) potrebno procijeniti u randomiziranim ispitivanjima među osobama s krvožilnim bolestima.

Izvor: JAMA Internal Medicine