Postoji nekoliko različitih oblika vitamina D, ali standardni testovi krvi detektiraju samo jedan neaktivni prekursor vitamina D koji organizam može pohraniti. Kako bi se vitamin D mogao koristiti, organizam mora metabolizirati prekursor u aktivni oblik.
Rezultati višestrukih ispitivanja ukazuju na to da osobe s niskom razinom vitamina D imaju veći rizik za razvoj karcinoma, srčanih bolesti i težeg oblika COVID-19 bolesti. Ipak, rezultati najvećeg randomiziranog kliničkog ispitivanja, s više od 25 000 odraslih ispitanika, pokazali su kako uzimanje vitamina D u obliku dodatka prehrani nema utjecaja na zdravstvene ishode, uključujući bolesti srca, karcinom ili čak zdravlje kostiju.
Međutim, rezultati nove studije, objavljene u časopisu Nature Communications, pokazuju kako bi razlog mogao biti taj što se u prethodnim studijama mjerila samo razina prekursorskog oblika vitamina D, a ne aktivnog hormona. U izvještaju je zabilježeno kako su parametri sinteze i razgradnje vitamina D potencijalno bolji pokazatelji osnovnih zdravstvenih problema te bi na njih moglo utjecati uzimanje vitamina D u obliku dodatka prehrani. Znanstvenici su se iznenadili kada su otkrili kako je raznolikost sastava mikrobiote crijeva usko povezana s količinom aktivnog oblika vitamina D, ali ne i prekursorskog oblika. Općenito se smatra kako je veća raznolikost sastava mikrobiote crijeva povezana s boljim zdravljem.
Znanstvenici su analizirali uzorke stolice i krvi 567 muškaraca iz 6 različitih gradova širom SAD-a, prosječne dobi 84 godine, a većina je bila dobrog ili izvrsnog zdravlja. Proveli su 16S rRNA sekvenciranje kako bi identificirali i kvantificirali vrste bakterija u svakom uzorku stolice na temelju jedinstvenih genetskih identifikatora. Koristili su metodu poznatu kao LC-MSMS (engl. Liquid chromatography-mass spectrometry) za kvantificiranje metabolita vitamina D (prekursor, aktivni hormon i produkt razgradnje) u krvnom serumu svakog sudionika.
Osim što su otkrili povezanost između aktivnog oblika vitamina D i ukupne raznolikosti sastava mikrobiote crijeva, znanstvenici su također primijetili kako se 12 određenih vrsta bakterija češće pojavljuje u sastavu mikrobiote crijeva muškaraca s većom razinom aktivnog oblika vitamina D.
Većina tih bakterija proizvodi spoj butirat, korisnu masnu kiselinu koja pomaže u održavanju zdravlja sluznice crijeva. Budući da žive u različitim regijama SAD-a, muškarci u istraživanju izloženi su različitim količinama sunčeve svjetlosti koja predstavlja izvor vitamina D. Kao što se i očekivalo, muškarci koji žive u područjima s najvećom izloženošću sunčevim zrakama imali su i najveću razinu prekursorskog oblika vitamina D.
Međutim, znanstvenici neočekivano nisu uočili poveznicu između mjesta stanovanja i razine aktivnog oblika vitamina D. Čini se da nije važno koliko vitamina D osoba dobiva putem sunčeve svjetlosti ili dodataka prehrani, niti koju količinu organizam može pohraniti, već koliko ga dobro može metabolizirati u aktivni oblik vitamina D. Upravo to bi se trebalo izmjeriti u kliničkim ispitivanjima kako bi se dobila točnija slika uloge vitamina D u sveopćem zdravlju, smatraju znanstvenici.
Napominju kako su u studiji dobili podatke o prisutnim mikroorganizmima i količini vitamina D iz samo jednog uzorka krvi i stolice sudionika. Naime, vrijednosti ispitivanih parametara mogu varirati tijekom vremena, ovisno o čovjekovoj okolini, prehrani, higijeni sna, lijekovima i još mnogo toga. Uzimajući navedeno u obzir, autori studije ističu potrebu za provedbom dodatnih ispitivanja kako bi bolje shvatili ulogu bakterija u metabolizmu vitamina D.
