Studija provedena u 45 zemalja rađena je na 69000 ispitanika tijekom 50 godina te je ispitivala o čemu ovisi potreba za količinom soli koju unosimo. Naime,visok unos soli povezuje se s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Ispitanicima su mjerene razine natrija putem urina tijekom 24h. Rezultati studije pokazali su da postoji specifičan raspon u svakog pojedinca, reguliran mozgom, od 2600-4800 mg dnevno.
Autori studije ističu kako njihova studija potvrđuje da unos soli ovisi o fiziologiji te biološkim potrebama pojedinca, a ne o unosu hrane. Nadalje, napominju kako bi buduće javnozdravstvene politike trebale izdavati smjernice s obzirom na "biološki raspon" pojedinog organizma.
Studija je objavljena u časopisu American Journal of Hypertention.
Komentari
Povezani članci
Visok unos soli i rizik od kardiovaskularnih bolesti
Povećani unos soli utječe na pojavu autoimunih bolesti
Može li nizak unos soli povećati smrtnosti?
Pretilost i unos soli povezani s ubrzanim procesom starenja
Prekomjeran unos soli prisutan već i kod male djece
Visok unos soli, pušenje i reumatoidni artritis
Glavobolju može uzrokovati i visok unos soli
Visok unos soli potencijalno pomaže kod infekcija kože
Visok unos soli može odgoditi nastup puberteta
Visok unos soli potencijalno doprinosi oštećenju jetre
Manje soli za zdravlje srca i bubrega
Još jedan razlog zašto trebate smanjiti unos soli
Omraženi natrijev glutamat kao potencijalno rješenje velikog javnozdravstvenog problema
Treba li smanjiti unos soli kod osoba sa zatajenjem srca?
Dosoljavanje hrane prije jela povezano je s većim rizikom od prerane smrti
