Postbiotici nadmašuju probiotike u kontroli šećera u krvi i stresa

Međunarodna znanstvena udruga probiotika i prebiotika (ISSAP) probiotike definira kao "žive mikroorganizme koji, kada se daju u odgovarajućim količinama, donose zdravstvene koristi domaćinu". ISSAP definira postbiotike kao "pripravak neživih organizama i/ili njihovih komponenti koji donosi zdravstvene koristi domaćinu".

Nova studija usporedila je učinkovitost živog probiotičkog soja L. plantarum LRCC5314 i postbiotika (ubijenog toplinom) L. plantarum LRCC5314. Istraživači su podijelili laboratorijske miševe s dijabetesom izazvanim stresom u četiri jednake skupine. Prva skupina primala je 30 g/kg/dan mlijeka u prahu. Druga skupina primala je kombinaciju mlijeka u prahu i 100 milijuna CFU živih bakterija soja Lactobacillus gasseri BNR17 dnevno. Treća skupina primala je L. plantarum LRCC5314 (100 CFU dnevno) i mlijeko u prahu. Četvrta skupina primala je isto što i treća, ali je probiotik bio uništen toplinom.

Nakon 12 tjedana, rezultati su pokazali da je postbiotik bio povezan s boljim učinkom u smislu povećanja razine korisnih bakterija i kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) u crijevima miševa u usporedbi s ostale tri skupine.

Osim toga, postbiotik je bio povezan sa smanjenjem razine hormona stresa kortikosterona, boljom regulacijom imunološkog odgovora, metabolizma glukoze, biomarkera povezanih sa stresom u mozgu, crijevima i masnom tkivu, kao i boljom regulacijom glukoze i inzulinske osjetljivosti u usporedbi s obje skupine probiotika.

Zaključak je da dnevni unos  postbiotika Lactiplantibacillus plantarum LRCC5314 ima veći utjecaj na niz čimbenika povezanih sa stresom i dijabetesom tip 2 nego probiotički soj Lactiplantibacillus plantarum MP-LRCC5314. Istraživači su naglasili da se ovi rezultati moraju ponoviti, posebno u studijama na ljudima, prije nego li se mogu generalizirati na osobe s dijabetesom.

Izvor: Journal of Dairy Science