Raspodjela unosa energije tijekom dana temelji se na podjeli konzumacije hrane na jutarnju konzumaciju hrane, ručak te na konzumaciju hrane uvečer.
Pomak energetskog unosa prema drugom dijelu (engl. Eveningness in energy intake) dana je distribucija energetskog unosa koja naginje ka kasnijem dijelu dana u odnosu na raniji dio dana, a računa se oduzimanjem jutarnjeg od večernjeg unosa energije.
Pomak energetskog unosa prema drugom dijelu dana kod odraslih osoba se dovodi u vezu s većim rizikom za pretilost, razvoj metaboličkog sindroma te brojne druge krvožilno-metaboličke komplikacije. S druge pak strane, posljedice pomaka energetskog unosa kod adolescenata prilično su nejasne, budući da u adolescenciji, zbog fiziološkog povećanja energetskih potreba i kasnijeg odlaska na spavanje, dolazi do većeg ukupnog energetskog unosa koji je pomaknut prema zadnjem dijelu dana.
Kako bi istražili jesu li takve pojave podjednako prisutne kod adolescenata i adolescentica te kakve posljedice mogu imati po njihovo zdravlje, hrvatski znanstvenici su proveli istraživanje o utjecaju pomaka energetskog unosa u adolescenciji i njegovoj povezanosti s antropometrijskim indikatorima nutritivnog statusa u sklopu projekta „Hrvatska longitudinalna studija tjelesne aktivnosti u adolescenciji (CRO-PALS)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) te pod vodstvom prof. dr. sc. Marjete Mišigoj-Duraković.
U longitudinalnu studiju bilo je uključeno 607 adolescenta (50,27% djevojaka i 49,75% mladića) kojima su u dva navrata, 2014. i 2017. godine, prikupljeni podaci o razini tjelesne aktivnosti, sjedilačkom načinu života, prehrambenom unosu te antropometrijskim indikatorima nutritivnog statusa.
Rezultati longitudinalne studije, objavljene u prestižnom časopisu Nutrients, pokazali su da je pomak energetskog unosa prema drugom dijelu dana sa starenjem značajniji kod mladića i cjelokupne populacije, dok je kod djevojaka zabilježen suprotan trend – sa starenjem se njihov energetski unos pomiče prema prvom dijelu dana.
Nadalje, kod djevojaka je u dobi od 15 godina pronađena statistički značajna obrnuta povezanost između pomaka energije prema drugom dijelu dana i omjera struka i bokova (engl. Waist-to-hip ratio, WHR) – znanstvenici to objašnjavaju činjenicama da djevojke u toj dobi, za razliku od mladića, više paze na energetski doprinos hrane, sklonije su izbjegavanju kasnih obroka te se više odlučuju za redukcijske dijete. Kod mladića je u dobi od 18 godina pronađena statistički značajna pozitivna povezanost između indeksa tjelesne mase (engl. Body mass index, BMI) i aktivne energetske potrošnje (engl. Active energy expenditure, AEE) – takva pojava se opravdava intenzivnijom tjelesnom aktivnošću koja je prisutna u ovoj dobi kod mladića koja, posljedično, kroz porast bezmasne mišićne mase, doprinosi i porastu BMI.
Autori studije zaključuju da pomak energije prema drugom dijelu dana ima malen ili zanemariv utjecaj na antropometrijske indikatore nutritivnog statusa i rizik za razvoj pretilosti u razdoblju adolescencije. Međutim, isto tako naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja koja bi uključila detaljniju analizu kakvoće prehrane, kronotipsku analizu ispitanika te drugačije metode određivanja pomaka energetskog unosa.
Izvor: Rešetar, J.; Pfeifer, D.; Mišigoj-Duraković, M.; Sorić, M.; Gajdoš Kljusurić, J.; Šatalić, Z. Eveningness in Energy Intake among Adolescents with Implication on Anthropometric Indicators of Nutritional Status: The CRO-PALS Longitudinal Study. Nutrients 2020, 12, 1710.