Pomak energetskog unosa u adolescenciji i rizik za pretilost

Pomak energetskog unosa prema drugom dijelu (engl. Eveningness in energy intake) dana je distribucija energetskog unosa koja naginje ka kasnijem dijelu dana u odnosu na raniji dio dana, a računa se oduzimanjem jutarnjeg od večernjeg unosa energije.

Pomak energetskog unosa prema drugom dijelu dana kod odraslih osoba se dovodi u vezu s većim rizikom za pretilost, razvoj metaboličkog sindroma te brojne druge krvožilno-metaboličke komplikacije. S druge pak strane, posljedice pomaka energetskog unosa kod adolescenata prilično su nejasne, budući da u adolescenciji, zbog fiziološkog povećanja energetskih potreba i kasnijeg odlaska na spavanje, dolazi do većeg ukupnog energetskog unosa koji je pomaknut prema zadnjem dijelu dana.

Kako bi istražili jesu li takve pojave podjednako prisutne kod adolescenata i adolescentica te kakve posljedice mogu imati po njihovo zdravlje, hrvatski znanstvenici su proveli istraživanje o utjecaju pomaka energetskog unosa u adolescenciji i njegovoj povezanosti s antropometrijskim indikatorima nutritivnog statusa u sklopu projekta „Hrvatska longitudinalna studija tjelesne aktivnosti u adolescenciji (CRO-PALS)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) te pod vodstvom prof. dr. sc. Marjete Mišigoj-Duraković.

U longitudinalnu studiju bilo je uključeno 607 adolescenta (50,27% djevojaka i 49,75% mladića) kojima su u dva navrata, 2014. i 2017. godine, prikupljeni podaci o razini tjelesne aktivnosti, sjedilačkom načinu života, prehrambenom unosu te antropometrijskim indikatorima nutritivnog statusa. 

Rezultati longitudinalne studije, objavljene u prestižnom časopisu Nutrients, pokazali su da je pomak energetskog unosa prema drugom dijelu dana sa starenjem značajniji kod mladića i cjelokupne populacije, dok je kod djevojaka zabilježen suprotan trend – sa starenjem se njihov energetski unos pomiče prema prvom dijelu dana.

Nadalje, kod djevojaka je u dobi od 15 godina pronađena statistički značajna obrnuta povezanost između pomaka energije prema drugom dijelu dana i omjera struka i bokova (engl. Waist-to-hip ratio, WHR) – znanstvenici to objašnjavaju činjenicama da djevojke u toj dobi, za razliku od mladića, više paze na energetski doprinos hrane, sklonije su izbjegavanju kasnih obroka te se više odlučuju za redukcijske dijete. Kod mladića je u dobi od 18 godina pronađena statistički značajna pozitivna povezanost između indeksa tjelesne mase (engl. Body mass index, BMI) i aktivne energetske potrošnje (engl. Active energy expenditure, AEE) – takva pojava se opravdava intenzivnijom tjelesnom aktivnošću koja je prisutna u ovoj dobi kod mladića koja, posljedično, kroz porast bezmasne mišićne mase, doprinosi i porastu BMI. 

Autori studije zaključuju da pomak energije prema drugom dijelu dana ima malen ili zanemariv utjecaj na antropometrijske indikatore nutritivnog statusa i rizik za razvoj pretilosti u razdoblju adolescencije. Međutim, isto tako naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja koja bi uključila detaljniju analizu kakvoće prehrane, kronotipsku analizu ispitanika te drugačije metode određivanja pomaka energetskog unosa.

Izvor: Rešetar, J.; Pfeifer, D.; Mišigoj-Duraković, M.; Sorić, M.; Gajdoš Kljusurić, J.; Šatalić, Z. Eveningness in Energy Intake among Adolescents with Implication on Anthropometric Indicators of Nutritional Status: The CRO-PALS Longitudinal Study. Nutrients 2020, 12, 1710.