Novo istraživanje ukazuje na to da je prehrana prilagođena na temelju dobi i spola ključna za optimizaciju psihičkog zdravlja.
Stručnjaci smatraju kako bi se u liječenju psihičkog zdravlja trebale uzeti u obzir razlike u stupnju zrelosti mozga između mladih (18-29 godina) i odraslih osoba (30 godina i starijih), kao i razlika u morfologiji mozga muškaraca i žena. Na temelju ovog koncepta, postoji potreba za prilagođenom prehranom u svrhu poboljšanja funkcije mozga, uključujući psihičko zdravlje.
Znanstvenici su proveli internetsko istraživanje kako bi ispitali unos hrane, prehrambene navike, tjelesnu aktivnost i druge čimbenike životnog stila u navedene četiri populacijske skupine. Tijekom petogodišnjeg razdoblja, više od 2 600 sudionika ispunilo je upitnik. Podaci su prikupljeni u različitim vremenskim razdobljima i godišnjim dobima. U svakoj od skupina znanstvenici su pronašli važne prehrambene čimbenike i čimbenike životnog stila koji doprinose psihičkom distresu, definiranom kao tjeskoba i depresija.
Rezultati ukazuju kako bi značajni prehrambeni pristupi i životne navike za poboljšanje psihičkog zdravlja mladih žena trebali uključivati svakodnevnu konzumaciju doručka, umjerenu do visoku učestalost vježbanja, nizak unos kofeina te izbjegavanje konzumacije brze hrane.
Starije žene s nižom razinom estrogena trebale bi unositi više antioksidansa, što objašnjava zašto je konzumacija voća pozitivno povezana s psihičkim zdravljem odraslih žena.
Kako bi se poboljšalo psihičko zdravlje mladića, prehrambeni pristupi i životne navike uključuju često bavljenje tjelesnom aktivnošću, umjerenu konzumaciju mliječnih proizvoda, smanjen unos kofeina te izbjegavanje brze hrane. Također, muškarcima se preporučuje visok unos mesa. Naime, nizak unos mesa ili proteina životinjskog porijekla može povećati rizik od nedostatka vitamina B12 i drugih nutrijenata neophodnih za živčane funkcije. Štoviše, meso je posebno bogato bioraspoloživim cinkom i željezom, koji su ključni čimbenici nekoliko biokemijskih puteva potrebnih za sazrijevanje mozga.
Čini se da, kod mladih osoba oba spola, kvaliteta prehrane utječe na mozak u razvoju. Kod mlađih osoba još se uvijek stvaraju nove veze između moždanih stanica te dolazi do izgradnje strukture mozga. Zato im je potrebno više energije i hranjivih tvari, ističu znanstvenici. Kao rezultat toga, mladi koji se nekvalitetno hrane te imaju nutritivne nedostatke mogu patiti od većeg stupnja psihičkog poremećaja. Također, visok unos kofeina povezan je s psihičkim poremećajima kod mladih muškaraca i žena. Kofein se metabolizira pomoću istog enzima koji metabolizira spolne hormone testosteron i estrogen, a mlade osobe imaju visoku razinu spolnih hormona. Kada mladići i djevojke unose veće količine kofeina, on ostaje u organizmu dulje vrijeme te nastavlja stimulirati živčani sustav, što povećava razinu stresa i na kraju dovodi do tjeskobe.
Pridržavanje uravnoteženog načina prehrane i zdravih životnih navika uvijek se preporučuje za poboljšanje zdravlja. Dobiveni rezultati ukazuju na to da su specifične životne navike, uz pridržavanje prehrane bogate nutrijentima, presudne za promicanje psihičkog blagostanja među mladićima i djevojkama, zaključuju stručnjaci.
Izvor: Nutrients
