Masne stanice dolaze u tri boje: bijeloj, smeđoj i bež.
Bijele masne stanice pohranjuju masnoću u našem tijelu kao energetske rezerve. Potrebne su nam, ali previše njih može uzrokovati zdravstvene probleme. Smeđe masne stanice su posebno aktivne kod dojenčadi, gdje proizvode toplinu i tako održavaju tjelesnu temperaturu djeteta. Međutim, količina smeđeg masnog tkiva smanjuje se tijekom života, a odrasli ga imaju vrlo malo. Zatim su tu bež masne stanice. One također mogu proizvoditi toplinu, iako nešto manje učinkovito od smeđih stanica. Bež masne stanice pojavljuju se i kod odraslih: raspršene su unutar bijelog masnog tkiva, osobito u području vrata i ramena, gdje pomažu u korištenju viška energije.
Međunarodni istraživački tim otkrio je i opisao novu vrstu bež masnih stanica koje se razlikuju od dosad poznatih. Novootkrivene masne stane igraju važnu ulogu u energetskom metabolizmu ljudskog tijela i imaju pozitivan učinak na metaboličke bolesti i pretilost.
Bež masne stanice koje su istraživači već poznavali stvaraju toplinu na isti način kao smeđe masne stanice, putem proteina nazvanog UCP1. Ovaj protein nalazi se u unutarnjoj od dvije membrane koje okružuju mitohondrije, strukturalne jedinice koje se često nazivaju energetskom centralom stanice. U sklopu svoje normalne funkcije, mitohondriji pumpaju protone u prostor između dvije membrane. Protoni su električki nabijene elementarne čestice koje općenito igraju važnu ulogu u procesima pretvorbe energije u stanicama. Smeđe masne stanice i klasične bež masne stanice imaju protein UCP1 koji formira vrlo uski kanal u unutarnjoj membrani kroz koji protoni ponovno ulaze u mitohondrije, stvarajući toplinu trenjem.
U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su otkrili da postoje i bež masne stanice bez proteina UCP1, i da te stanice također troše energiju i tako stvaraju toplinu, a istraživački tim sa ETH Zürich precizno je karakterizirao novu klasu bež masnih stanica i pokazao kako to čine putem "Sizifovog mehanizma."
Naime, svi biokemijski procesi koji se odvijaju u stanicama uvijek proizvode određenu količinu topline. Nova klasa bež masnih stanica koristi ovu toplinu dopuštajući da se pojedini procesi odvijaju naprijed i nazad, naizgled bez svrhe. To se prvenstveno odnosi na dva konverzijska procesa. U jednom, stanice razgrađuju masti na njihove sastavne dijelove (masne kiseline) punom brzinom, a zatim ih jednako brzo sastavljaju u nove masti. U drugom procesu, primjenjuju enzim za pretvorbu molekula kreatina u kreatin fosfat, srodnu molekulu, samo da bi ga odmah ponovno pretvorili u kreatin. Znanstvenici ove procese naprijed-nazad nazivaju "uzaludnim ciklusima“, oni ne dodaju ništa biokemijskom proračunu u cjelini, ali troše energiju i stvaraju toplinu.
Istraživački tim prvi je put opisao novu vrstu bež masnih stanica kod miševa. Zatim su pregledali ljudsko masno tkivo i uspjeli pokazati da se ove masne stanice javljaju i kod ljudi. Iako manje od polovice populacije ima prethodno poznatu vrstu klasičnih bež masnih stanica, gotovo svi ljudi imaju novu vrstu s uzaludnim ciklusima, iako u različitim količinama.
Kako su istraživači pokazali, osobe s velikim brojem bež masnih stanica, bilo koje od poznatih ili ove nove vrste, su vitkije i sklone imati bolje metaboličko zdravlje. To ih čini manje podložnima pretilosti i metaboličkim poremećajima poput dijabetesa, budući da bež masne stanice pretvaraju energiju u toplinu te pomažu u razgradnji viška masnoće.
Istraživači također objašnjavaju kako bi se nova otkrića mogla koristiti u medicini u budućnosti. Primjerice, moguće je presaditi bež masne stanice ljudima koji ih imaju malo i pate od metaboličkih bolesti ili problema s prekomjernom tjelesnom masom. Također bi bilo moguće razviti lijekove koji aktiviraju bež masne stanice, koje su često neaktivne. Takvi lijekovi mogli bi se koristiti za liječenje ljudi s visokim razinama šećera u krvi ili osoba koje su nekada bile pretile, a koje su smanjile svoju tjelesnu masu operacijom ili drugim sredstvima.
Izvor: Cell Metabolism
