Osobitosti prehrane sportaša vegetarijanaca
Vegeterijanska prehrana u potpunosti ili djelomično isključuje namirnice životinjskog podrijetla i različite vegetarijanske prehrane se definiraju s obzirom na zastupljenost vrsta namirnica životinjskog podrijetla. S obzirom na specifičnosti prehrane sportaša i njihove često povećane potrabana, postavlja se pitanje utječe li vegetarijanska prehrana na sportsku izvedbu?..
Istraživanja u kojima su uspoređivani sportaši vegetarijanci i omnivori te starije osobe vegetarijanci i omnivori koje se sportom bave rekreativno nisu pokazala razlike u sportskoj izvedbi i kondiciji s obzirom na unos proteina životinjskog podrijetla.
Istraživanja kraćeg trajanja (2-6 tjedana) gdje su ispitanici konzumirali vegetarijansku odnosno uobičajenu prehranu također nisu pokazala razlike u parametrima sportske izvedbe s obzirom na prisustvo odnosno odsustvo namirnica životinjskog podrijetla. Dakle, možemo zaključiti da dobro isplanirana i raznolika vegetarijanska prehrana zadovoljava nutritivne potrebe sportaša.
Unos proteina vegetarijanskom prehranom zadovoljava potrebe za esencijalnim aminokiselinama i održava ravnotežu dušika. Zbog razlike u kvaliteti proteina životinjskog odnosnog biljnog podrijetla, preporuča se povećanje unosa proteina za 10 %. Sportaši vegetarijanci bi trebali unositi 1,3-1,8 g proteina po kilogramu tjelesne mase.
U sportaša vegetarijanaca je moguć povećan rizik od manjka željeza u mjeri koja još uvijek nema za posljedicu anemiju. Više razine hemoglobina znače bolju opskrbu kisikom i poboljšanje u izvedbi aerobnih aktivnosti. Rizik za ne-anemičan manjak željeza nije isključivo vezan za vegetarijance; učestalost manjkom željeza uzrokovane anemije je slična u vegetarijanaca i omnivora. Periodičko praćenje statusa željeza se preporučuje svim sportašima, posebno ženama, neovisno o načinu prehrane.
Vegetarijanci imaju nižu mišićnu razinu kreatina nego omnivori, što može imati utjecaja na sportsku izvedbu. Budući da je povoljan utjecaj dodatnog unosa kreatina obrnuto proporcionalan inicijalnoj mišićnoj razini kreatina, u vegetarijanaca je vjerojatnije izraženije poboljšanje izvedbi koje ovise o ATP/fosfokreatin sistemu. Međutim, inicijalna razina mišićnog kreatina znatno varira, podjednako među vegetarijancima i omnivorima, tako da način prehrane ne predviđa reakciju na suplementaciju kreatinom.
Treneri trebaju imati na umu da prelazak na vegetarijansku prehranu može biti način kontrole tjelesne mase u nekih sportaša. Ukoliko je prelazak na vegetarijansku prehranu popraćen nerazumnim smanjenjem tjelesne mase, posebno u žena, potrebno je otkriti da li se radi o poremećaju prehrambenog ponašanja.
Sve tri komponente ženske atletske trijade (poremećaj prehrambenog ponašanja, amenoreja i osteoporoza) su vjerojatnije u vegetarijanaca.
mr.sc. Zvonimir Šatalić, dipl.ing.
Literatura:
· S. I. Barr C. A. Rideout (2004) Nutritional Considerations for Vegetarian Athletes. Nutrition 20: 696-703.
· Position of the American Dietetic Association, Dietitians of Canada, and the American College of Sports Medicine: Nutrition and Athletic Performance (2000) J Am Diet Assoc 100: 1543-1556.
