Orašasti plodovi mogu pomoći u regulaciji tjelesne mase

Znanstvenici sugeriraju da zamjena pola obroka orašastim voćem može dovesti do manjeg broja slučajeva dugotrajnog povećanja tjelesne mase i nižeg rizika od pretilosti kod odraslih. Rezultati pokazuju da je povećana potrošnja orašastih plodova (uključujući kikiriki) povezana s manjim dugoročnim povećanjem tjelesne mase, unatoč tome što je ono povećane energetske gustoće. Rezultati podržavaju prehrambene preporuke te podržavaju uključivanje orašastih plodova u prehranu kao učinkovitu strategiju za postizanje ostvarivih promjena u prehrambenim navikama u svrhu primarne prevencije pretilosti.

Proučavani su podaci o tjelesnoj masi, prehrani i tjelesnoj aktivnosti triju skupina: 51 529 zdravstvenih radnika muškog pola, u dobi od 40 do 75 godina; 121 700 medicinskih sestara, u dobi od 35 do 55 godina; 116 686 medicinskih sestara, u dobi od 24 do 44 godine. Tijekom vremenskog razdoblja od 20 godina, zatraženo je od skupina da bilježe tjelesnu masu te koliko često su prethodne godine jeli porciju orašastih plodova (28 grama), uključujući kikiriki i maslac od kikirikija. Koristio se upitnik za procjenu prosječne tjedne tjelovježbe (hodanje, trčanje, biciklizam, plivanje, sportovi s reketom i vrtlarenje) svake dvije godine. Utvrđeno je da je prosječni godišnji dobitak tjelesne mase u sve tri skupine bio 0,32 kg.

Između 1986. i 2010. godine, ukupna potrošnja orašastih plodova kod muškaraca povećala se s četvrtine na nešto manje od pola obroka dnevno, a kod žena u dobi od 35 do 55 godina od 0,15 do 0,31 obroka dnevno. Između 1991. i 2011. godine, ukupna dnevna konzumacija orašastih plodova porasla je s 0,07 na 0,31 obroka kod žena u dobi od 24 do 44 godine.

Daljnja istraživanja otkrivaju da je porast konzumacije orašastih plodova za samo pola obroka dnevno povezan s manjim rizikom od nakupljanja 2 ili više kilograma tijekom bilo kojeg četverogodišnjeg razdoblja. Svakodnevno povećanje konzumacije orašastih plodova za pola obroka povezano je s 15% manjim rizikom od pretilosti.

Visok sadržaj vlakana u orašastim plodovima može odgoditi pražnjenje želuca, povećati sitost, suzbiti glad i želju za jelom te dati osjećaj punoće. Vlakna u orašastim plodovima također osiguravaju bolje vezanje masnih kiselina u crijevima, što dovodi do većeg kalorijskog izlučivanja putem fecesa. Studije koje ispituju učinkovitost apsorpcije energije iz orašastih plodova pokazuju da konzumiranje različitih vrsta orašastih plodova rezultira znatnim povećanjem gubitka energije putem fecesa u rasponu od 5% do preko 20%, kažu znanstvenici.

Naime, ova studija ima i nekoliko ograničenja. Primjerice, potrošnja orašastih plodova mjerila se jednom u četiri godine upitnikom te istraživači nisu mjerili količine izravno. Nadalje, mjerenje potrošnje orašastih plodova uključivalo je i maslac od kikirikija – većina istaknutih prednosti konzumiranja orašastih plodova nije relevantna za konzumaciju kikirikijevog maslaca. Iako su ovi rezultati zanimljivi, postoje mnogi drugi čimbenici koji mogu utjecati na razlike u povećanju tjelesne mase između osoba koje su konzumirale orašaste plodove i onih koji nisu, uključujući razlike u načinu života te socijalne i ekonomske čimbenike koji utječu na zdravlje.

Izvor: BMJ Nutrition, Prevention and Health