Opasnosti dijeta s visokim udjelom proteina

Postoje mnoge popularne redukcijske dijete koje obećavaju brzo smanjenje tjelesne mase, a pritom se vrlo malo važnosti pridaje utjecaju takvog načina prehrane na zdravlje. Jedna od takvih dijeta, koja se prakticira posljednjih nekoliko desetljeća, je visokoproteinska dijeta.

Koncept takve prehrane utemeljio je dr. Robert Atkins šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. U svojoj knjizi "Nova dijetna revolucija dr. Atkinsa" popularizirao je visokoproteinsku dijetu, te je približio laicima. Postoje i drugi autori koji se drže istog principa povećanog udjela proteina i smanjenog udjela ugljikohidrata u prehrani, no uglavnom se dr. Atkinsa, kao utemeljitelja, veže uz uvakav tip prehrane. Primjerice, dr. Bary Sears u svojim knjigama o dijeti "Zona" također preporučuje povišen unos proteina, no ipak se zalaže za restrikciju zasićenih masnoća i daje prednost nezasićenim masnim kiselinama. Udio i vrsta zastupljene masti obično ovisi o autoru, te neki preporučuju smanjenu količinu masti, dok drugi smatraju da udio masti treba biti normalan ili čak blago povišen.

Svaka takva nutritivna intervencija nerijetko nosi sa sobom određen stupanj rizika, a u posljednje vrijeme podigla se velika prašina oko visokoproteinskih dijeta koje dozvoljavaju neograničen unos crvenog mesa koje obiluje zasićenim masnoćama. Dokazano je da se ovakvim načinom prehrane povećava opasnost pojave bolesti srca, dijabetesa, bolesti bubrega i drugih ozbiljnih zdravstvenih tegoba.

Što se događa u organizmu?

Visokoproteinskom dijetom kilogrami se bez sumnje gube, ali biokemijska pozadina ovakve dijete i nije tako blistava! Kada osoba reducira unos ugljikohidrata može ući u stanje koje se naziva ketoacidoza. Naš organizam zahtjeva određen izvor energije, a "brzi" izvor su raspoloživi ugljikohidrati. Kada tijelu uskratimo ugljikohidrate, ono se okreće drugim izvorima energije, te poseže za mastima. Ketonska tijela su spojevi koji nastaju kada je tijelo prisiljeno na razgradnju masti kako bi proizvelo potrebnu energiju, a može rezultirati stanjem ketoacidoze. Ketoacidoza je stanje koje nastaje zbog akumulacije ketonskih tijela u krvi što izaziva pojačanu kiselost krvi. Budući da je za eliminaciju ketonskih tijela iz organizma potrebno eliminirati i veliku količinu vode, nerijetko dolazi do dehidracije. Mnoge od spomenutih visokoproteinskih dijeta ne uključuju dovoljno voća, povrća, cjelovitih žitarica i vlakana, te se često javlja i konstipacija.

Istraživači sa Sveučilišta u Texasu otkrili su da kisela komponenta iz životinjskog mesa i nedostatak lužnate hrane vode ka povećanom riziku nastanka bubrežnih kamenaca.

U kolovoškom izdanju časopisa American Journal of Kidney Diseases, autori izvješćuju da je ekskrecija kiseline bila 90 % viša dok su osobe bile na dijeti s malo ugljikohidrata. Razina citrata u urinu (koji inhibira nastajanje bubrežnih kamenaca) snizila se za oko 25 % u istoj skupini tijekom studije koja je trajala 6 tjedana. Zaključeno je da ovakav način prehrane povećava vjerojatnost nastanka bubrežnih kamenaca i smanjenje gustoće koštane mase.

Zbog rezultata spomenute i sličnih studija čak je pokrenuta i kampanja pri Američkom odboru za odgovornu medicinu, kako bi stanovništvo uputili na nedostatke visokoproteinskih dijeta. Osobe koje propisuju ovakve dijete mogu biti podvrgnute zakonskim mjerama u Americi.

Rizici koje sa sobom nose visokoproteinske dijete

Evo samo nekoliko novijih saznanja:

Dugotrajnim provođenjem visokoproteinskih dijeta može doći do povišenja razine mokraćne kiseline i gihta, bolesti kod koje dolazi do bolne upale zglobova zbog nakupljanja kristala mokraćne kiseline, te dehidracije.
U izvješću American Heart Association iz 2001 stoji kako visokoproteinske dijete koje uključuju visoki udio zasićenih masnoća povećavaju rizik od bolesti srca, povišene razine kolesterola, dijabetesa, moždanog udara i nekih tumora.

Dr.sc. Darija Vranešić