U novom radu objavljenom u časopisu FASEB Journal, dvoje kalifornijskih znanstvenika objedinili su saznanja o utjecaju vitamina D i omega-3 masnih kiselina na proizvodnju i funkciju serotonina u mozgu. Tako je predstavljen mogući mehanizam koji stoji iza primijećenog povoljnog učinka dodataka ovih nutrijenata na brojne neuropsihijatrijske bolesti.
Serotonin, često nazivan „hormon sreće“, je spoj koji regulira mnoge funkcije mozga te utječe na ponašanje, a njegova niska razina primijećena je kod djece i odraslih s autizmom, ADHD-om, bipolarnim poremećajem, shizofrenijom i depresijom.
U radu je navedeno kako je vitamin D ključan u procesu sinteze serotonina, a eikozapentaenska kiselina (EPA), koja pripada dugolančanim omega-3 masnim kiselinama, može povećati oslobađanje serotonina iz živčanih stanica u mozgu budući da smanjuje razinu specifičnih upalnih molekula koje imaju negativno djelovanje na otpuštanje serotonina.
Međutim, eikozapentaenska kiselina nije jedina omega-3 masna kiselina koja igra ulogu u funkciji serotonina. Dokozaheksaenska kiselina (DHA), također, utječe na aktivnost različitih receptora serotonina povećavajući im sposobnost vezanja ovog spoja, budući da poboljšava fluidnost stanične membrane živčanih stanica.