U novom radu objavljenom u časopisu FASEB Journal, dvoje kalifornijskih znanstvenika objedinili su saznanja o utjecaju vitamina D i omega-3 masnih kiselina na proizvodnju i funkciju serotonina u mozgu. Tako je predstavljen mogući mehanizam koji stoji iza primijećenog povoljnog učinka dodataka ovih nutrijenata na brojne neuropsihijatrijske bolesti.
Serotonin, često nazivan „hormon sreće“, je spoj koji regulira mnoge funkcije mozga te utječe na ponašanje, a njegova niska razina primijećena je kod djece i odraslih s autizmom, ADHD-om, bipolarnim poremećajem, shizofrenijom i depresijom.
U radu je navedeno kako je vitamin D ključan u procesu sinteze serotonina, a eikozapentaenska kiselina (EPA), koja pripada dugolančanim omega-3 masnim kiselinama, može povećati oslobađanje serotonina iz živčanih stanica u mozgu budući da smanjuje razinu specifičnih upalnih molekula koje imaju negativno djelovanje na otpuštanje serotonina.
Međutim, eikozapentaenska kiselina nije jedina omega-3 masna kiselina koja igra ulogu u funkciji serotonina. Dokozaheksaenska kiselina (DHA), također, utječe na aktivnost različitih receptora serotonina povećavajući im sposobnost vezanja ovog spoja, budući da poboljšava fluidnost stanične membrane živčanih stanica.
Komentari
Povezani članci
Omega-3 masne kiseline i „starenje“ mozga
Riblje ulje, antioksidansi i Alzheimerova bolest
Riblje ulje kao pomoć oboljelima od epilepsije
MCT, leucin i vitamin D poboljšavaju kognitivnu funkciju starijih
Omega-3 masne kiseline potiču metabolizam smeđeg masnog tkiva
Vitamin D i gustoća kosti u postmenopauzalnih žena
Koenzim Q10 poboljšava kognitivnu funkciju
Ginkgo biloba protiv moždanih oštećenja
Omega-3 masne kiseline i osteoartritis
Omega-3 pomaže kod bolnih menstruacija
Vitamin D u obliku dodatka prehrani i dermatitis
Cinkom protiv ljutnje i depresije
Dokaz veće biološke raspoloživosti omega iz ulja račića krila
Dodaci prehrani potencijalno mogu održati mladost mozga
Vitamin E doprinosi radu mozga
