Omega-3 i poboljšanje kognitivnih sposobnosti u mladih s depresijom

Dosadašnja klinička istraživanja prvenstveno su bila usmjerena na emocionalne simptome depresije, dok kognitivni problemi mogu jednako utjecati na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života, posebno u djece i adolescenata. Također, rezultati meta analiza izvijestili su o umjerenim kognitivnim oštećenjima kod odraslih osoba s depresijom. Prehrambeni su se obrasci u zapadnim društvima pomaknuli prema konzumaciji hrane koja sadrži više omega-6 masnih kiselina u usporedbi s višestruko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama (PUFA, engl. Polyunsaturated fatty acids). 

Nedostatak PUFA povezan je s depresijom, a nedostatak EPA negativno je povezan sa stupnjem ozbiljnosti depresije. Nadalje, rezultati meta analiza ukazuju na blagotvorne učinke uzimanja PUFA u obliku dodatka prehrani na simptome depresije, posebno kod visokih doza EPA. Iako nekoliko studija povezuje unos n-3 PUFA s kognitivnom funkcijom, manje je jasno kako n-3 PUFA mogu utjecati na kognitivne sposobnosti kod depresivnih osoba.

Iz tog razloga, švicarski su znanstvenici proveli ispitivanje kako bi dublje istražili povezanost između statusa EPA i DHA te kognitivnih sposobnosti kod depresivne djece i adolescenata. Koristili su podatke jednog multicentričnog istraživanja kontroliranog placebom u kojem se ispitivala učinkovitost uzimanja omega-3 masnih kiselina u umjereno do ozbiljno depresivne djece i adolescenata u dobi od 8 do 17 godina. Tijekom uvodne faze, svi ispitanici uzeli su placebo po jednostruko slijepom principu te su prikupljeni osnovni podaci o psihopatološkom i kognitivnom stanju, kao i uzorci krvi. Procjena kriterija za uključivanje i isključivanje iz studije ponovljena je na kraju ove faze, nakon čega su pacijenti nasumično raspoređeni u skupine na dvostruko slijepi način. Ukupno 107 pacijenata ispunjavalo je sve kriterije za uključivanje u studiju.

Rezultati su pokazali kako je preko 20% pacijenata (u usporedbi s očekivanih 15,9% u zdravoj populaciji) postiglo ispodprosječne normativne rezultate. Ovi rezultati ukazuju na pojavu oštećenja verbalnog pamćenja kod depresivnih mladih ljudi. Međutim, nisu pronađene značajne razlike u sposobnostima verbalnog pamćenja između pacijenata s umjerenom i teškom depresijom. Što je najvažnije, istraživači su pregledali podatke ispitivanja kratkoročnog pamćenja pomoću testa učenja liste riječi.

Otkrili su da se ispitanici s višom razinom EPA u krvi brže sjećaju većeg broja riječi u usporedbi s pacijentima s umjerenom ili niskom razinom EPA.

Međutim, nisu pronašli značajne razlike u pogledu statusa EPA između pacijenata s depresijom i umjerenom depresijom.

Znanstvenici nisu uspjeli uočiti značajan učinak statusa DHA na bilo koji parametar verbalnog pamćenja. Iznenađujuće, zabilježili su veću razinu DHA i ukupnih omega-3 masnih kiselina kod bolesnika s ozbiljnom depresijom, u odnosu na bolesnike s umjerenom depresijom. Jedno od objašnjenja koje stručnjaci predlažu su promijenjeni prehrambeni obrasci. Dobiveni rezultati u skladu su s prethodnim rezultatima meta analiza koji su ukazivali na blagotvorne učinke EPA, ali ne i DHA na kognitivno funkcioniranje i učinke na kliničku, ali ne i zdravu populaciju.

Na temelju ovih otkrića, u budućim studijama trebali bi se istražiti učinci uzimanja EPA u usporedbi s DHA kao dodatka prehrani kod depresivne djece i adolescenata. Na taj način bi se potencijalno mogla uspostaviti preporuka za prirodnu i lako dostupnu intervenciju u svrhu poboljšanja kognitivnih sposobnosti ili remisije kod depresivnih mladih ljudi. Prednosti uzimanja EPA kao dodatka prehrani u odnosu na DHA tek trebaju biti objašnjene, s obzirom da se EPA nalazi u mnogo manjim koncentracijama u mozgu u usporedbi s DHA.

Izvor: Nutrients