Humano mlijeko složena je mješavina proteina, masti, minerala i vitamina, kao i složenih molekula šećera, poznatih pod nazivom oligosaharidi humanog mlijeka (engl. Human Milk Oligosaccharides, HMO).
Koncentracije specifičnih oligosaharida u majčinom mlijeku imaju značajan utjecaj na rast u ranom djetinjstvu, a kasnije i na rizik od pretilosti, ističu istraživači, dodajući da otkrića mogu pružiti informacije za razvoj proizvoda i terapijske mogućnosti u budućnosti. Ova studija potvrđuje rezultate ranije provedene pilot studije, koja je ukazivala na povezanost koncentracije HMO-a i tjelesne mase djeteta te sastava tijela.
Pišući u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, tim znanstvenika je izvijestio da su visoke koncentracije HMO-a poznatog kao 2'-fukosilaktoza (2'FL) i niske koncentracije HMO-a pod nazivom lakto-N-neotetraoza (LNnT) povezane s rastom u dojenačkom razdoblju i ranom djetinjstvu. Rezultati su pokazali kako tjelesna masa dojenčadi može varirati ovisno o koncentraciji HMO-a u majčinom mlijeku, ali neovisno o indeksu tjelesne mase majke prije trudnoće ili trajanju dojenja. Utjecaj je bio vidljiv dugo nakon stvarne izloženosti HMO-u tijekom dojenja.
Analitička platforma znanstvenicima omogućava mjerenje i povezivanje pojedinih oligosaharida sa specifičnim zdravstvenim i razvojnim ishodima. Zabilježili su oko 150 različitih vrsta oligosaharida, a njihova kombinacija i koncentracija u mlijeku jedinstvena je kod svake majke. Oni su zapravo prirodni prebiotici koji doprinose oblikovanju mikrobiote crijeva dojenčadi, što kasnije može utjecati na zdravlje i rizik od bolesti. Međutim, oligosaharidi mogu djelovati i neovisno o mikrobioti, štiteći novorođenčad od bolesti, poput zarazne dijareje ili nekrotizirajućeg enterokolitisa (ozbiljnog stanja koje utječe na crijeva nedonoščadi).
Istraživanja su također pokazala da oligosaharidi mogu smanjiti rizik od nezaraznih bolesti, poput astme, alergija i pretilosti kasnije u životu. Sve značajniji dokazi o njihovoj važnosti u razvoju djeteta doveli su do ogromnog interesa proizvođača mliječnih dojenačkih formula jer tvrtke nastoje proizvesti formulaciju što sličniju majčinom mlijeku. Iako je utvrđeno da dojenje utječe na rast novorođenčadi i štiti od razvoja pretilosti, još nije sigurno jesu li varijacije HMO-a kod majki dio ove povezanosti. U uzdužnoj studiji analizirani su podaci 802 majke i njihove djece koja su praćena od svog rođenja do navršene 5. godine života.
Rezultati su pokazali da je sastav oligosaharida majke tri mjeseca nakon poroda bio povezan s visinom i tjelesnom masom djeteta tijekom prvih pet godina života. Naime, raznolikost HMO-a i koncentracija lakto-N-neotetraoze bili su obrnuto povezani s rastom, dok je koncentracija 2'-fukosilaktoze pokazala izravnu povezanost.
Pojedini bi oligosaharidi mogli pomoći u liječenju novorođenčadi premale porođajne mase, dok bi neki mogli učiniti suprotno i pomoći u smanjenju rizika od pretilosti kod djece, dodaju znanstvenici. Tu se otvara mogućnost novih terapija za odrasle koji trebaju dobiti na tjelesnoj masi ili su pretili, te bi na taj način oligosaharidi mogli poslužiti u stvaranju personaliziranog lijeka. Autori studije ističu kako je sljedeći korak njihovog istraživanja provjeriti utječu li oligosaharidi na rast pojedinačno ili u kombinaciji te precizno utvrditi temeljne mehanizme.
