Nutrigenomika

Znanost o nutrigenomici nastoji rasvijetliti molekularnu pozadinu načina na koji tvari porijeklom iz hrane utječu na zdravlje mijenjajući ekspresiju i/ili strukturu gena pojedinca.. Koncept ove nove grane genetičkih istraživanja temelji se na 5 osnovnih postavki nutrigenomike;
1. U određenim okolnostima i kod nekih pojedinaca, prehrana može biti ozbiljan čimbenik rizika za cijeli niz bolesti
2. Tvari porijeklom iz hrane mogu utjecati na ljudski genom, direktno ili indirektno, te mogu mijenjati ekspresiju ili strukturu gena
3. Stupanj utjecaja prehrane na zdravlje čovjeka može ovisiti o genetskom kodu pojedinca
4. Određeni geni, koji su regulirani prehranom igraju ulogu u pojavi, učestalosti, napredovanju i težini kroničnih bolesti
5. Prehrambene intervencije koje se temelje na znanjima o nutritivnim potrebama, nutritivnom statusu i genotipu, mogu se koristiti u svrhu prevencije ili liječenja kroničnih bolesti
Genetička istraživanja mogu se na razne načine povezati sa prehranom i nutricionizmom te se očekuje da će se u budućnosti nutricionistička istraživanja sve više temeljiti na proučavanju veze između prehrane, odnosno komponenata hrane i gena. Naime, sekvencioniranje genoma otvorilo je potpuno novo poglavlje u razumijevanju zdravlja i prehrane kao saveznika zdravlja.
Koristeći znanja o genomu, istraživači će moći bolje razumjeti funkcije gena i zakon koji regulira njihovu ekspresiju. To znanje će dalje omogućiti bolju informiranost o načinu povezanosti gena i nutrijenata kao i razumjevanje zašto jednaka prehrana nema isti učinak na sve ljude.
Djelovanje nutrijenata i drugih tvari porijeklom iz hrane na genom razlikuje se od osobe do osobe. Povećan unos soli kod nekih će osoba rezultirati povećanjem krvnog tlaka, dok kod nekih osoba neće imati značajnje djelovanje. Ovakve i slične razlike utjecaja prehrane na zdravlje pojedinca, rezultat su raznolikosti među ljudima koju definira genom.
Doći će vrijeme kada će biti moguće pomoću testiranja genoma odrediti potencijalan rizik od određenih bolesti i potom utvrditi idealnu prehranu za pojedinca u svrhu prevencije određenih bolesti i stanja. Možda će čak postati uobičajena procedura da liječnik, dijetetičar ili nutricionist na osnovu informacija koje nose geni, pojedincima daje savjete o prehrani koja je baš za njih najbolja.