Studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition otkrila je da nusprodukti lubenice pozitivno utječu na razinu glukoze, mikrobiotu crijeva i upale kod laboratorijskih miševa.
Lubenica može pomoći kod zdravstvenih problema nastalih zbog prekomjerne tjelesne mase. Sadrži aminokiselinu citrulin, koja pomaže tijelu proizvoditi dušikov oksid, plin koji opušta krvne žile i potiče fleksibilnost arterija. Ovi učinci pospješuju protok krvi, što može sniziti visoki krvni tlak. Lubenica također sadrži likopen, antioksidativni spoj, koji je povezan s nizom zdravstvenih koristi, uključujući smanjenje rizika od srčanih bolesti.
Istraživači su htjeli saznati može li dodatak prehrani od nusprodukata lubenice (koža i kora koji obično završavaju kao prehrambeni otpad) pružiti metaboličke koristi pretilim muškim miševima koji su podvrgnuti zapadnjačkoj prehrani. Tijekom razdoblja od 10 tjedana, podvrgnuli su miševe različitim vrstama prehrane: prehrani s niskim udjelom masti, prehrani s visokim udjelom masti, prehrani s visokim udjelom masti i suplementaciji kožom lubenice, prehrani s visokim udjelom masti i suplementaciji korom lubenice te prehrani s visokim udjelom masti i suplementaciji mesom lubenice. Zabilježili su tjelesnu masu i razinu glukoze u miševa na početku i na kraju istraživanja.
Rezultati su pokazali da su miševi koji su bili podvrgnuti prehrani s visokim udjelom masti i uzimanjem dodataka prehrani na bazi lubenice imali značajno bolje razine glukoze u krvi od miševa koji su bili podvrgnuti isključivo prehrani s visokim udjelom masti. Povišena razina glukoze u krvi može dovesti do pojave dijabetesa tipa 2. Iako su dvije skupine miševa konzumirale jednaku količinu masti i šećera, konzumacija 1,5 porcije mesa lubenice ili 2% kore ili kože lubenice, koje su bogate vlaknima, pokazala je značajne učinke, ističu znanstvenici.
Pokazalo se da je razina inzulina bila niža u skupinama koje su dobivale dodatke prehrani na bazi lubenice, a istraživači su također primijetili promjenu u sastavu mikrobiote, što je rezultiralo značajnim povećanjem broja dobrih bakterija u miševa koji su podvrgnuti suplementaciji.
Uz to, kod miševa koji su dobivali dodatke prehrani na bazi lubenice uočen je i pad razine prostaglandina F2a, posrednika upale. U usporedbi s kontrolnom skupinom, kod miševa koji su podvrgnuti suplementaciji uočeno je i smanjenje upale, što ukazuje na to da je prostaglandin F2a mogao igrati ulogu u tome. Znanstvenici ističu kako je to ujedno i najčudniji dio rezultata cijele studije.
Primijetili su kako je ovo prva studija kojom se utvrdilo smanjenje upale konzumiranjem lubenice. Kod kontrolne skupine koja je podvrgnuta prehrani s visokim udjelom masti upala se povećala, pokazujući da takav način prehrane može uzrokovati upalu.
Naposlijetku, znanstvenici su otkrili da je na kraju istraživanja kontrolna skupina imala jednaku tjelesnu masu kao i skupina koja je podvrgnuta suplementaciji, što ukazuje da lubenica ne igra značajnu ulogu u promjeni tjelesne mase. Istraživači u budućnosti imaju u cilju testirati dodatke prehrani od nusprodukata lubenice na ljudima.
Još jedna važna točka istraživanja koju ističu jest potencijal upotrebe otpada. Postupkom liofilizacije iz kožice lubenice dobiva se fini blijedozeleni prah. Stoga se radi na razvoju proizvoda u 2020. godini kako bi se proučila mogućnost njegova korištenja u prehrambenim proizvodima, primjerice u pečenim proizvodima kao aditiv.
