Nove spoznaje o genima mogu utjecati na poboljšanje prehrane

Novo razumijevanje gena uključenih u percepciju okusa i preferenciju hrane može voditi ka personaliziranijim planovima prehrane koji osim za potrebe smanjenja suvišnih kilograma, mogu biti izuzetno korisni kod spriječavanja bolesti poput karcinoma, depresije, hipertenzije. Mogućnost izrade prehramenog plana baziranog na individualnom genetičkom profilu može voditi ka značajno boljim rezultatima – primjerice, za 33% veći gubitak tjelesne mase u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je imala sličnu prehranu, ali nije bila personalizirana.

Za potrebe istraživanja proučavani su podaci 4066 osoba iz Europe i centralne Azije. Otkriveno je 17 nezavisnih gena koji utječu na preferenciju određenih namirnica uključujući artičoke, slaninu, kavu, cikoriju, tamnu čokoladu, sir sa plavom plijesni, sladoled, jetrice, ulje ili maslac na kruhu, sok od naranče, punomasni jogurt, bijelo vino te gljive.

Iznenađujuće, niti jedan od identificiranih gena nije pripadao kategoriji receptora za okus i miris.

Autori studije istaknuli su kako su prehrambene preferencije prvi čimbenik koji utječe na izbor hrane, a time i na razvoj bolesti i stanja povezanih sa prehranom. Stoga njihovo poznavanje može biti ključno za razumijevanje ljudske prehrane i njene veze sa zdravljem. Razotkrivanjem genetske pozadine prehrambenih preferencija otvaraju se nove mogućnosti izrade personaliziranih jelovnika te funkcionalne hrane usmjerene ka održavanju zdravlja i poboljšanju kvalitete života.

Izvor: European Society of Human Genetics