Metabolički sindrom pogađa sve veći broj populacije i čini jedan od glavnih čimbenika koji povećavaju rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Ovaj sindrom karakateriziran je simptomima poput visokog krvnog tlaka, prekomjernom tjelesnom masom, povišenom razinom masnoća u krvi ili razina glukoze u krvi.
Finska studija, objavljena u časopisu Food & Nutrition Research, ispitivala je koliko se od 175 ispitanika s metaboličkim sindromom pridržava nordijskih prehrambenih preporuka. Rezultati su pokazali da 80 % ispitanika unosi više zasićenih masnih kiselina od preporučenih vrijednosti ,a povezuju se s povećanjem rizika od kardiovaskularnih bolesti. 75 % ispitanika unosilo je premalo vlakana dok je 65 % njih imalo povećani unos soli. Nadalje, 20 % ispitanika imalo je deficit vitamina D te je gotovo trećina muškaraca i četvrtina žena konzumirala pretjerane količine alkohola. Isti ispitanici podvrgnuti su 6 mjesečnom prehrambenom režimu pri čemu su slijedili preporučene smjernice. Rezultati su pokazali značajna poboljšanja; snižene razine masnoće u krvi i upalnih čimbenika koji potiču razvoj metaboličkog sindrom te kardiovaskularnih bolesti.
Autori studije istaknuli su da slabo pridržavanje prehrambenim smjernicama u ovoj populaciji doprinosi pojavi kroničnih bolesti zbog čega upozoravaju kako je od vitalne važnosti uložiti dodatne napore kako bi se važnost pravilne prehrane naglasila upravo oboljelima od metaboličkog sindroma.