Nezadovoljstvo hranom dovodi do pretilosti?

Nova studija koju je proveo Eric Stice s kolegama na Sveučilištima u Teksasu, Oregonu i Yale-u ukazuje da je uzrok pretilosti zapravo oslabljeni osjećaj ugode prilikom hranjenja koji se stvara u mozgu, prisiljavajući nas tako da jedemo puno više kako bismo postigli osjećaj ugode i zadovoljstva unesenom hranom.

Studija u koju su bile uključene 43 ispitanice u dobi od 14-22 godine, pokazala je kako su one s pozitivnom genskom varijantom (Taq1A A1 alel) i smanjenom aktivnošću u dorzalnom strijatumu – gdje se nalaze „putovi nagrađivanja“ u mozgu, lakše i brže dobivale na tjelesnoj masi unutar godinu dana, koliko se studija provodila.

Time je povezala spomenutu gensku varijantu s niskim brojem dopaminskih receptora, zaslužnim za individualno uživanje u hrani. Više dopamina uslijed hranjenja (pa i uživanja u alkoholu i drogama) rezultira jačim osjećajem sreće i zadovoljstva.

Pokazano je da su ispitanice koje su dobile više na masi jele više od ostalih upravo zbog smanjene osjetljivosti na užitak - morale su unositi veću količinu hrane kako bi kompenzirale taj deficit.

Iako je ova teorija prilično jasna i jednostavna, ostavlja prostora za detaljniji pristup i studiozni rad, te pronalazak lijekova koji bi utjecali na funkcioniranje moždanog sustava za nagrađivanje.
U međuvremenu, kako genski predisponiranim pojedincima, tako i svima ostalima koji žele spriječiti i liječiti debljinu preporuča se pravilna prehrana temeljna na konzumaciji voća, povrća i cjelovitih žitarica te redovita tjelesna aktivnost.

Izvor: Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry