Neravnoteža crijevne mikrobiote kao posljedica prehrane s visokim udjelom masti kod zdravih ljudi može djelovati zaštitno na metaboličke učinke nezdrave prehrane, zaključak je novijeg znanstvenog istraživanja.
U prijašnjim istraživanjima neravnoteža crijevne mikrobiote povezivala se s pojavom brojnih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih se posebno ističu dijabetes tipa 2 i pretilost. Dodatno, narušena crijevna mikrobiota također povećava rizik od razvoja masne jetre, jednom od glavnih sastavnica metaboličkog sindroma. Međutim, upravo suprotno mišljenje zastupaju znanstvenici aktualnog istraživanja koji vjeruju da neravnoteža crijevne mikrobiote ne samo da nije štetna, već može dovesti do metaboličkih prilagodbi koje posljedično mogu djelovati preventivno na različite bolesti.
Istraživanje je bilo metodski podijeljeno u dvije odvojene serije. U prvoj seriji znanstvenici su transplantirali mikrobiotu miševa hranjenih visokomasnom prehranom zdravim miševima.
Rezultati su pokazali da je kod zdravih miševa došlo do povećanja koncentracije laktata i piruvata koji su ujedno pokazatelji smanjenja sinteze glukoze u jetri. U drugoj seriji znanstvenici su napravili isti postupak kao i u prvoj seriji s tim da su zdrave miševe potom hranili visokomasnom prehranom. Rezultati su pokazali da su zdravi miševi na visokomasnoj prehrani zadržali tjelesnu masu s početka istraživanja bez obzira što je kalorijska vrijednost prehrane postala znatno veća.
Zaključno, znanstvenici vjeruju da je aktualno istraživanje ponudilo drugačiju perspektivu neravnoteže crijevne mikrobiote koja može biti korisna u budućim istraživanjima metaboličkih bolesti.
Izvor: Molecular Systems Biology
