Datum objave: 27. 02. 2017.

Gubitak apetita česta je pojava kod raznih bolesti. Riječ je o reakciji tijela na bolest čija funkcija još uvijek nije u potpunosti razotkrivena. Ponekad dovodi do bržeg oporavka, a ponekad može biti i smrtonosan.

Provedeno je istraživanje u kojem su znanstvenici otkrili način na koji bakterije blokiraju gubitak apetita domaćina kako bi on prije ozdravio, ali i kako bi se lakše prenijele na druge domaćine.

U svrhe istraživanja znanstvenici su miševe zarazili bakterijom Salmonellom Typhimurium. Što je bakterija postajala virulentnija, to su se miševi lošije osjećali, a izgubili su i apetit. Otkriveno je da su miševi koji su unatoč bolesti konzumirali više kalorija živjeli dulje.
Ispostavilo se da nisu preživjeli zbog imunosnog sustava pojačanog većim unosom kalorija, već zato se bakterija nije širila van crijeva na preostali dio organizma. Bakterija je tada čak pokušala i zaustaviti gubitak apetita svog domaćina. Stvorila je molekulu SlrP koja sprječava aktiviranje citokina, proteina u crijevima koji nalaže mozgu da smanji apetit zaraženog organizma.

Rezultati istraživanja su pokazali da bakterija postaje virulentnija zbog gubitka apetita jer joj je potrebno više hranjivih tvari pa izlazi iz probavnog sustava. No ta virulencija prebrzo ubija njenog domaćina te tako sprječava njenu mogućnost prelaska na drugog. Međutim, ako je domaćin konzumirao više hrane pa tako i preživio dulje, bakterija se mogla proširiti na druge domaćine preko zaraženih fekalija. Prijenos bakterije nije bio jednako uspješan kod domaćina s oslabljenim apetitom.

Ovo istraživanje dalo je uvid u neobičnu vezu između apetita i infekcija, a znanstvenicima u daljnjem radu može uvelike pomoći pri liječenju velikih zaraznih bolesti i njihova prijenosa, gubitka apetita zbog bolesti, starenja, upalnih stanja, ali i metaboličkog sindroma.

Izvor: Cell

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: apetit, bakterije,

Komentari