Nemojte biti kiseli - sačuvajte zdravlje

Budući da se mnoge funkcije u organizmu odvijaju samo pri određenom stupnju kiselosti ili lužnatosti, održavanje pH ravnoteže vrlo je važno za dobro zdravlje i pravilno funkcioniranje organizma.. Stanje disbalansa može rezultirati brojnim zdravstvenim problemima, kako tjelesnim tako i mentalnim. Uravnotežena pH okolina organizmu omogućuje da se bori protiv različitih bolesti, dok acidoza - stanje pretjerane kiselosti te alkaloza - stanje pretjerane lužnatosti, organizam dovodi u ozbiljno stanje te narušava njegove brojne sustave.
Koncept pH ravnoteže kao uzroka bolesti nije nov. Još 1933. doktor William Howard Hay objavljuje knjigu A New Health Era u kojoj objašnjava kako su sve bolesti rezultat autointoksikacije (samootrovanja) uzrokovane akumulacijom kiselina u organizmu.
Što je to pH ravnoteža i kako je organizam regulira?
pH je mjera aciditeta (kiselosti), odnosno alkaliteta (lužnatosti) otopine. Mjeri se u skali od 0 do 14, gdje pH 7 označava neutralnu otopinu (voda). pH vrijednost niža od 7 označava kiselu, a viša od 7 lužnatu otopinu.
Voda je najprisutniji sastojak ljudskog tijela, ona čini 70 % organizma, stoga nije ni čudno da je pH ravnoteža organizma uspostavljena kada se pH vrijednost kreće u rasponu od 6 – 7,5. U regulaciju pH ravnoteže uključene su brojne tjelesne funkcije poput disanja, izlučivanja, probave i staničnog metabolizma. Tijekom procesa probave, na pH ravnotežu organizma utječe lučenje sokova želuca i gušterače. Ovi sokovi apsorbiraju se u krvotok i utječu na pH ravnotežu ostatka organizma. Kada jedemo, želudac luči kloridnu kiselinu - kisela komponenta, a gušterača bikarbonate -lužnata komponenta. U normalnim uvjetima, neposredno nakon konzumiranja hrana dođe do promjene pH vrijednosti krvi, koja se vrlo brzo vraća u normalu. Ipak, ukoliko se probavni sokovi ne luče u pravilnim omjerima, može doći do narušavanja pH ravnoteže čitavog organizma. Neki znanstvenici vjeruju da je nedostatno lučenje bikarbonata glavni uzrok zakiseljenja organizma.
Ostali probavni čimbenici koju utječu na pH ravnotežu uključuju proljeve koji mogu rezultirati gubitkom bikarbonata te povraćanje koje može rezultirati gubitkom kiseline.
Uzroci i posljedice acidoze
Akutna acidoza može se razviti kao posljedica problema sa plućima i bubrezima, posljedica dehidracije, unosa pojedinih lijekova, dijabetesa ili dijareje, a liječi se davanjem bikarbonatnih otopina. Poseban oblik acidoze razvija se kao posljedica prehrane bogate mastima i proteinima, a siromašne ugljikohidratima.
U stanju acidoze, organizam «posuđuje» minerale- kalcij, kalij, magnezij – iz vitalnih organa i kostiju kako bi puferirao (neutralizirao) kiselinu i uklonio je iz organizma.

S druge strane, ukoliko se višak kiseline ne uklanja iz organizma dolazi do autointoksikacije organizma.
Acidoza može uzrokovati:
- kardiovaskularna oštećenja
- povećanje tjelesne mase, pretilost i dijabetes
- probleme sa mokraćnim mjehurom i bubrezima
- slabljenje imuloškog sustava
- nakupljanje slobodnih radikala
- osteoporozu
- upalu zglobova i mišića
- kronični umor
Alkaloza je stanje koje se javlja rijeđe nego acidoza. Simptomi uključuju grčenje mišića, razdražljivosti i pretjeranu uzbuđenost. Akutna alkaloza može biti posljedica narušene funkcije bubrega, hiperventilacije, uzimanja diuretika i steroidnih lijekova, povraćanja te drenaže želuca. Akutna alkaloza liječi se davanjem kiselih otopina, primjerice amonij-klorida.
Utjecaj prehrane na pH ravnotežu
Općeprihvaćeno vjerovanje je da je glavni izvor kiselina i lužina našem organizmu hrana koju konzumiramo. Međutim, valja razlučiti hranu koja predstavlja izvor kiselina i/ili lužina te hranu čiji su proizvod razgradnje kiseline ili lužine. Naime, kada se govori o utjecaju hrane na pH ravnotežu organizma, ugavnom se misli upravo na te razgradne proizvode koji nastaju u tijelu. Ovakav stav se može jednostavno objasniti na primjeru mesa. Naime, jedući meso, ne doživljavamo ga kao «kiselu» hranu, no kao rezultat razgradnje mesa nastaju kiseline koje u određenim okolnostima mogu potaknuti zakiseljenje, odnosno acidozu organizma. Naime, u određenim zdravstvenim krugovima se vjeruje da je najčešći uzrok acidoze danas neadekvatna prehrana. Sve više ljudi prelazi na tzv. zapadnjački tip prehrane koja uključuje velike količine mesa, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, zatim namirnice bogate bijelim brašnom i šećerom te velike količine gaziranih pića, a male količine svježeg povrća i voća. Sve navedene namirnice, koje se u ovom tipu prehrane konzumiraju u većim količinama, razgradnjom daju proizvode koji zakiseljavaju organizam. Nasuprot tome, povrće i voće, koji su u ovoj prehrani zastupljeni u mnogo manjoj mjeri, razgradnjom daju proizvode koji povećavaju alkalne rezerve organizma.
Hrana čiji produkt razgradnje su kiseline: meso, perad, jaja, plodovi mora, žitarice i njihovi proizvodi, margarin, životinjska mast, mahunarke, kikiriki, voće koje sadrži oksalate uključujući šljive, brusnice, višnje, čokolada, kava, čaj, većina gaziranih napitaka, sirupi, šećer, orašasti plodovi.
Hrana čiji produkt razgradnje su lužine: sve voće izuzev gore navedenoga, sve povrće izuzev graha, graška i leće, mliječni proizvodi.

**Osim hrane, na kiselost organizma mogu utjecati i neke druge životne navike. Primjerice, pušenje i konzumacija alkohola organizam potiču na stvaranje više kiseline, dok umjerena tjelovježba uzrokuje uspostavljanje pH ravnoteže ili je čak pomiče prema lužnatom stadiju. S druge strane, intenzivna tjelovježba prilikom koje se stvaraju veće količine mliječne kiseline također može potaknuti zakisljavanje organizma.
Narušavanju pH ravnoteže organizma uvelike pridonose i neki, u svakodnevnom životu sve prisutniji, lijekovi, umjetni zaslađivači i konzervansi.
Organizam je sposoban pravilno asimilirati minerale i nutrijente samo ukoliko je njegov pH uravnotežen. Stoga se može desiti da se organizam, bez obzira što unosite sve potrebne nutrijente i imate pravilno izbalansiranu prehranu, ponaša kao da je u stanju deficita. Ukoliko ne dobivate željene rezultate od svoje pravilno izbalansirane i nutrijentima bogate prehrane, ili od korištenja suplemenata u prehrani, pokušajte se testirati na acidozu.
Kako se testirati na acidozu?
Sami kod kuće možete napraviti jednostavan test kako bi uvrdili da li je pH vrijednost vašeg organizma uravnotežena.
Koristeći pH papiriće, provjerite pH mokraće i sline. Ukoliko se pH vrijednost mokraće ujutro kreće u rasponu od 6-6,5, a navečer od 6,5-7, Vaše tijelo funkcionira unutar zdrave razine. Ukoliko se pH Vaše sline tijekom čitavog dana zadržava u vrijednostima između 6,5 – 7,5, Vaše tijelo također funkcionira unutar zdrave razine. Najbolje vrijeme za testiranje pH vrijednosti je sat prije i dva sata poslije obroka, dva puta tjedno.
pH urina pokazuje kako dobro organizam asimilira minerale, posebno kalcij, magnezij, kalij i natrij. Oni su tzv. kiselinski puferi jer ih tijelo koristi u kontroli razine kiseline. Ukoliko je razina kiseline prevelika, tijelo je neće moći izbacivati nego će je skladištiti u tkivima (autointoksikacija) ili neutralizirati navedenim mineralima koje će uzeti iz vitalnih organa.
pH sline pokazatelj je aktivnosti probavnih enzima, pogotovo aktivnosti jetre i želuca.