Niske razine 25-hidroksi vitamina D (25-OH D) česte su u bolesnika s karcinomom zbog duljeg trajanja hospitalizacija, izbjegavanja sunčeve svjetlosti nakon zračenja ili citotoksične terapije te narušenog nutritivnog statusa, a to može biti još izraženije kod onih pacijenata kojima je potrebno intenzivno liječenje.
U novoj studiji koju su proveli znanstvenici s Medicinskog sveučilišta u Beču bio je cilj analizirati prevalenciju nedostatka (<20 ng/mL) i ozbiljnog nedostatka aktivnog oblika vitamina D, 25-OH D (≤12 ng/mL) kod kritično bolesnih pacijenata kojima je potreban prijem na jedinicu intenzivnog liječenja.
Uz to, nastojali su istražiti čimbenike rizika za nedostatak vitamina D te procijeniti njegov doprinos smrtnosti u jedinici intenzivnog liječenja, bolnici i jednogodišnjoj smrtnosti u ispitivanoj populaciji. Ovo je prvo izvješće o nedostatku vitamina D u kritično oboljelih od karcinoma i najveće te vrste koje uključuje definiranu podskupinu bolesnika na intenzivnom liječenju. Znanstvenici su u ispitivanje uključili 341 pacijenta iz prospektivnog registra jedinice intenzivnog liječenja u Beču koji su bili upisani između listopada 2014. i siječnja 2019. godine.
Izvještaj objavljen u časopisu „Nutrients“ otkriva kako je nedostatak vitamina D čest kod kritično oboljelih od karcinoma kojima je potreban prijem na jedinicu intenzivnog liječenja, ali njegov utjecaj na kratkoročnu smrtnost u ovoj skupini nije pouzdan.
Točnije, istraživači su otkrili kako je prevalencija nedostatka vitamina D iznosila 74%, a ozbiljnog nedostatka 54%.
Također, utvrđeno je kako su mlađa dob, relaps bolesti i viša ocjena sekvencijalnog zatajenja organa bili neovisni čimbenici rizika za nedostatak vitamina D. Nakon prilagodbe navedenih neovisnih čimbenika rizika, znanstvenici su otkrili kako je ozbiljni nedostatak vitamina D neovisni indikator bolničke smrtnosti i jednogodišnje smrtnosti, ali ne i smrtnosti pacijenata na jedinici intenzivnog liječenja.
Znanstvenici napominju prisutnost određenih ograničenja u ovom istraživanju. Primjerice, svi utvrđeni čimbenici rizika (dob, spol, rasa, pušenje, uzimanje lijekova, razlozi za prijem na jedinicu intenzivnog liječenja, nadomjesna bubrežna terapija, infekcije) utječu na razinu 25-OH D u krvi u kritično bolesnih pacijenata i općoj populaciji. Zbog nedostatka kontrolne skupine, nije se mogao procijeniti doprinos ovih čimbenika na primarni ishod studije, a time ni neovisni učinak karcinoma na razinu 25-OH D u krvi.
