Prema novom istraživanju, nedostatak sna u kombinaciji s povećanim unosom kalorija dovodi do povećanog nakupljanja masti, posebno one u području trbuha, poznate kao abdominalna pretilost.
Procjenjuje se da jedna trećina odraslih osoba u SAD-u ne spava dovoljno, djelomično zbog načina rada te korištenja pametnih uređaja i društvenih mreža. Također, ljudi imaju potrebu jesti više tijekom perioda budnosti. Sve to zajedno dovodi do nakupljana viška masnog tkiva, pogotovo visceralnog masnog tkiva, koje se taloži duboko unutar trbuha oko unutarnjih organa pa je snažno povezano s razvojem srčanih i metaboličkih bolesti.
U ovom istraživanju sudjelovalo je 12 zdravih ispitanika koji nisu bili pretili. Ispitanici su nasumično raspoređeni u kontrolnu (normalno spavanje) skupinu ili skupinu s ograničenim vremenom spavanja. Obje skupine ispitanika imale su slobodu u biranju hrane tijekom cijelog istraživanja. Istraživači su pratili i mjerili unos i potrošnju energije, tjelesnu masu, sastav tijela, raspodjelu masti, uključujući visceralnu mast i cirkulirajuće biomarkere apetita. Prva četiri dana bila su razdoblje privikavanja. Za to vrijeme svi sudionici su mogli spavati devet sati. Sljedeća dva tjedna skupini s ograničenim spavanjem dopušteno je četiri sata spavanja, a kontrolnoj skupini devet sati. Slijedila su tri dana i noći oporavka s devet sati sna za obje skupine. Sudionici su konzumirali više od 300 dodatnih kalorija dnevno tijekom ograničenja sna, jedući otprilike 13% više proteina i 17% više masti, u usporedbi s razdobljem privikavanja. Taj porast unosa bio je najveći u ranim danima nedostatka sna, a zatim se smanjio na početne razine tijekom razdoblja oporavka. Potrošnja energije ostala je uglavnom ista.
Rezultati istraživanja pokazuju kako je nedostatak sna doveo do 9%-tnog povećanja ukupne abdominalne masne površine i 11%-tnog povećanja abdominalne visceralne površine masti u usporedbi s kontrolnom grupom.
Autori ove studije navode nekoliko zaključaka. Prvo, ova studija pokazuje kako je skraćeni san, čak i kod mladih, zdravih i relativno mršavih osoba povezan s povećanim unosom kalorija, vrlo malim povećanjem tjelesne mase i značajnim povećanjem nakupljanja abdominalne masti. Drugo, iako se masnoća ponajprije taloži potkožno ili ispod kože čini se da nedostatak sna preusmjerava masnoću u opasniji visceralni dio. Odnosno, iako je tijekom spavanja došlo do smanjenja unosa kalorija i tjelesne mase, visceralna mast se nastavila povećavati, što ukazuje kako je nedostatak sna prethodno neprepoznati okidač za taloženje visceralne masti, a da ponovna nadoknada sna, barem kratkoročno, ne preokreće nakupljanje visceralne masti. Zaključno, ovi rezulteti predlažu kako nedostatak sna dugoročno doprinosi epidemiji pretilosti, kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti. Međutim, potrebno je više studija kako bi se utvrdilo kakav je utjecaj nedostatka sna na osobe s većim rizikom, poput onih koji su već pretili ili imaju metabolički sindrom ili dijabetes.
Izvor: Journal of the American College of Cardiology