Način prehrane utječe na sastav mikrobiote

Četiri populacije – Tharu, Raute, Raji i Chepang – žive na istom području, govore sličnim jezikom te imaju zajedničke pretke i sličnu kulturu. Međutim, Tharu se bave poljoprivredom već 250 do 300 godina, Raute i Raji tek proteklih 30 do 40 godina, a Chepang su lovci-sakupljači. Istraživanje je otkrilo da se sastav crijevne mikrobiote razlikuje od populacije do populacije ovisno o tome jesu li i kada su prestali biti lovci-sakupljači.

U svrhe ovog istraživanja, znanstvenici su prikupili uzorke stolice 56 pojedinaca iz 4 spomenute populacije Himalaje te 10 stanovnika Sjeverne Amerike europskog porijekla koji su služili kao kontrolna grupa. Uzorci su se prikupljali dva mjeseca, a osim njih znanstvenici su prikupili i podatke o demografiji, prehrani, zdravlju, liječenju, konzumaciji duhana i alkohola.

Analiza uzoraka otkrila je kako se sastav mikrobiote uvelike razlikuje između promatranih populacija, a razlike u mikrobioti pratile su tranziciju populacija od lovaca-sakupljača do poljoprivrednika.

Rodovi bakterija Ruminobacter i Treponema, inače značajno zastupljeni u crijevnoj mikrobioti lovaca-sakupljača kao što je populacija Chepang, smanjivali su se u broju kako su populacije napuštale takav način života. U industrijaliziranim populacijama kao što su sjevernoameričke takve su bakterije rijetke ili ih uopće nema. S druge strane, rodovi Actinobacteria i Verrucomicrobia uočeni su u crijevnoj mikrobioti poljoprivrednika i industrijaliziranih populacija, dok su u crijevnoj mikrobioti lovaca-sakupljača rijetko zastupljeni ili uopće nisu primijećeni.

Dobiveni rezultati znanstvenicima su pokazali da se značajne promjene u sastavu mikrobiote mogu dogoditi i unutar jednog životnog vijeka. Trenutno se bave detaljnim istraživanjima čimbenika koji dovode do tih promjena, no vrijeme je od velike važnosti jer bi već unutar 20 godina moglo doći do novih promjena.

Izvor: PLOS Biology