Može li vitamin D igrati ulogu u zaštiti od infekcije koronavirusom?

U članku objavljenom u irskom medicinskom časopisu, istraživački tim preporučuje odraslim osobama uzimanje 20-50 mikrograma vitamina D dnevno kako bi postigli navedene koristi. Smatraju kako je ta preporuka vrlo važna sve dok se iščekuje razvoj cjepiva i dokazni postupak o učinkovitom liječenju COVID-19 infekcije. Ističu kako vitamin D kao dodatak prehrani u široj odrasloj populaciji, posebno kod zdravstvenih djelatnika koji su na prvoj crti obrane od virusa, može dodatno pomoći kako bi se ograničila infekcija te izravnala krivulja kojom se prikazuje promjena broja zaraženih osoba. Rezultati se također podudaraju s još jednim nedavnim izvješćem koje je otkrilo da vitamin D ima ulogu u sprječavanju respiratornih infekcija, smanjenju upotrebe antibiotika i pojačavanju reakcije imunosnoga sustava na infekcije. 

Iako nije poznata uloga vitamina D kod infekcije COVID-om, ranije se pokazalo kako utječe na poboljšanje imunosnog odgovora te zdravlje kostiju i mišića, stoga osobe koje su u izolaciji te one kod kojih postoji rizik od nedostatka ovog vitamina trebaju osigurati njegov adekvatan unos. Ostanak kod kuće je nužan, ali će vrlo vjerojatno uzrokovati smanjenje tjelesne aktivnosti. U ovim okolnostima slabljenje mišića brzo se događa, a vitamin D može pomoći u održavanju zdravlja i snage mišića u trenutnoj krizi, dodaju znanstvenici. 

Epidemiološke studije pokazale su da ljudi s niskom razinom vitamina D imaju veći rizik od akutne infekcije dišnih puteva i upale pluća. Iako ovi podaci ne moraju nužno ukazivati na uzročno-posljedičnu povezanost, identificirani su višestruki molekularni mehanizmi kojima nedostatak vitamina D smanjuje otpornost na virusnu infekciju dišnih puteva.

Više studija pokazalo je da uzimanje vitamina D u obliku dodatka prehrani može smanjiti vjerojatnost akutne infekcije dišnih puteva te joj smanjiti ozbiljnost i trajanje.

Znanstvenici ističu kako se čini da se svjetska distribucija smrtnih slučajeva od infekcije koronavirusom preklapa s distribucijom smrtnih slučajeva populacije s nedostatkom vitamina D. Također napominju da osobe s nedostatkom vitamina D imaju slabiju urođenu imunosnu obranu protiv SARS-CoV-2 virusa. Ciljanje neuravnoteženog renin-angiotenzinskog sustava (RAS) vitaminom D u obliku dodatka prehrani kod SARS-CoV-2 infekcije može biti pristup s izvrsnim omjerom troškova i koristi za borbu protiv širenja koronavirusa. 

Međutim, sustavni pregledi randomiziranih kontroliranih ispitivanja vezani uz uzimanje vitamina D kao dodatka prehrani dali su neujednačene rezultate, od kojih neki ukazuju na smanjeni rizik, dok drugi ne pokazuju učinak. Iz tog razloga potrebna su daljnja istraživanja, posebno ona koja bi proučavala učinke na sudionike s niskim koncentracijama vitamina D u serumu. Naime, u mnogim dosadašnjim studijama ispitivane su miješane skupine sudionika, uključujući one s adekvatnim statusom vitamina D. Moguće je da učinak postoji samo u onim skupinama stanovništva kod kojih je zabilježen nedostatak. Znanstvenici zaključuju da, iako manjak vitamina D može imati negativan utjecaj na imunitet, nakon što je postignut njegov adekvatan status, veći unos možda neće biti koristan.

Izvor: Irish Medicinal Journal