Može li unos morskih algi smanjiti rizik od astme?

Ovo je prva presječna studija o konzumiranju ribe i masnih kiselina u odnosu na rasprostranjenost astme u Koreji, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nutrients. U istraživanju je sudjelovalo 13 038 ispitanika u dobi od 19 do 64 godine koji su prethodno putem ankete ispitani o prehrambenim navikama i zdravstvenom stanju. Zamoljeni su da opišu vrstu astme, bilo da je ona dijagnosticirana (samostalno prijavljena) ili liječena propisanim lijekovima (oralnim i inhalacijskim lijekovima u posljednjih 12 mjeseci).

Za procjenu prehrambenog unosa korištena je metoda 24-satnog prisjećanja. Bilo je ponuđeno osam skupina namirnica, uključujući žitarice/krumpir/proizvode s dodanim šećerom, grah/orašaste plodove/sjemenke, meso i jaja, ribe i školjke, mlijeko i mliječne proizvode, voće i povrće, gljive i morske alge. Koristeći prikupljene podatke, izračunat je unos masnih kiselina putem hrane, uključujući zasićene, jednostruko nezasićene, višestruko nezasićene, omega-3 i omega-6 masne kiseline te eikozapentaensku i dokozaheksaensku masne kiseline, kao i kolesterola.

Rezultati su pokazali kako je kod ispitanika s najvećim unosom morskih algi omjer vjerojatnosti za liječničku dijagnozu astme iznosio 0,66 u odnosu na ispitanike s manjim unosom, kod kojih je omjer vjerojatnosti iznosio 0,78. U slučaju astme za koju je propisano uzimanje lijekova, omjer vjerojatnosti kod ispitanika s visokim unosom iznosio je 0,37, u odnosu na one s manjim unosom kod kojih je iznosio 0,82.

Navedeni rezultati ukazuju da postoji značajna obrnuta povezanost između konzumiranja morskih algi i obje vrste astme. Višestruka regresijska analiza također je pokazala negativnu povezanost između pojedinih masnih kiselina i pojave astme. Kod ispitanika s najvećim unosom omega-3 i omega-6 masnih kiselina uočena je obrnuta povezanost s incidencijom astme za koju je propisano uzimanje lijekova, u odnosu na one s manjim unosom. Omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina kod ispitanika s najvećim unosom  bio je povezan sa smanjenjem prevalencije astme. 

U jednom istraživanju izvijestili su kako je visok unos oleinske kiseline i margarina pozitivno povezan s rizikom od astme u odraslih. Istraživači su objasnili kako se omega-6 masne kiseline u margarinu i biljnom ulju pretvaraju u arahidonsku kiselinu koja može proizvesti proupalne metabolite poput prostaglandina i leukotriena. S druge strane, protuupalni prekursori poput rezolvina, protektina i maresina dobivaju se iz omega-3 masnih kiselina. Stoga je i dalje sporno može li unos omega-3 masnih kiselina i ribe smanjiti rizik od astme i može li unos omega-6 masnih kiselina povećati rizik od astme, navode istraživači. 

Međutim, prepoznali su nekoliko ograničenja u svojoj studiji. Prvo, prevalencija astme ne može se utvrditi samoprocjenom prehrane i zdravlja, već bi se trebali koristiti standardizirani načini mjerenja. Drugi problem je nemogućnost procjene točne uzročne povezanosti između unosa ribe i omega-3 masnih kiselina te rizika od astme zbog dizajna studije. Također, nije bilo moguće izračunati stvarni unos ribe i omega-3 masnih kiselina kod ispitanika jer su prikupljali samo jednodnevni podatci 24-satnim prisjećanjem, navode znanstvenici. Na temelju provedene studije, preporučili su provedbu daljnjih kliničkih istraživanja kako bi se povezanost prehrane i prevalencije astme utvrdila sa sigurnošću.