Znanstvenici smatraju kako će se moći predvidjeti recidiv bolesti u pacijenata s kroničnim upalnim bolestima crijeva na temelju njihovih biokemijskih biljega mikrobiote crijeva.
Upalne bolesti crijeva uključuju ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest te pogađaju velik broj ljudi širom svijeta. Iako se stanje može kontrolirati lijekovima, nepredvidivost recidiva glavni je izazov za pacijente.
U najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Gut, znanstvenici su pratili 700 irskih i kanadskih pacijenata s ulceroznim kolitisom i Crohnovom bolešću. Procijenili su utjecaj aktivnosti bolesti, lijekova, prehrane i geografskog položaja na sastav fekalne mikrobiote te otkrili poremećaje u sastavu mikrobiote povezane s recidivima bolesti. Prikupili su 1815 uzoraka stolice od 303 pacijenta s Chronovom bolešću, 228 bolesnika s ulceroznim kolitisom i 161 zdravih kontrolnih ispitanika.
Znanstvenici su uočili kako je sastav mikrobiote bio nestabilniji u pacijenata s upalnim bolestima crijeva, u usporedbi s kontrolnim ispitanicima.
Zaključili su kako geografski položaj više doprinosi raznolikosti mikrobiote nego uobičajene varijable, poput prethodne kirurške resekcije, dobi, spola i prehrane. To potkrepljuje rezultate prethodno provedene studije koji su pokazali izravnu povezanost promjene sastava mikrobiote crijeva uzorkovane kolonoskopijom s upalom u debelom crijevu.
U toj studiji opažanja su proširena zahvaljujući velikom broju uparenih biopsija i uključivanju šire lepeze molekularnih podataka, uključujući sastav mikrobiote, transkriptom domaćina, epigenom i genotip. Znanstvenici su otkrili kako je uobičajena prehrana vjerojatno minimalno povezana s uočenim razlikama u sastavu mikrobiote pacijenata s upalnim bolestima crijeva, što može biti posljedica manjeg utjecaja na bakterije vezane za mukozu u usporedbi s fekalnom mikrobiotom. Stručnjaci tvrde kako će rezultati navedenih istraživanja otvoriti put liječnicima kako bi mogli predvidjeti recidiv bolesti prije nego što pacijenti razviju simptome.
Izvor: Nature Communications
