Prehrana s ograničenim energetskim unosom i visokim udjelom proteina pokazala se klinički učinkovitom u liječenju pretilosti, ali mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni.
Postoje značajni dokazi kako sastav crijevne mikrobiote ima važnu ulogu u patogenezi pretilosti. Međutim, malo je ispitivanja na ljudima koja podupiru učinak prehrane s visokim udjelom proteina na sastav crijevne mikrobiote u pretilih osoba.
Znanstvenici su nedavno proveli prehrambeno intervencijsko ispitivanje na 80 ispitanika s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću. Ispitanici su naumično podvrnuti prehrani s ograničenim energetskim unosom i visokim udjelom proteina (30% dnevnog energetskog unosa) ili prehrani s ograničenim energetskim unosom i normalnim udjelom proteina (15% dnevnog energetskog unosa) tijekom osam tjedana. Osnovni prehrambeni obrasci bili su procijenjeni pomoću upitnika o povijesti prehrane. Longitudinalno uzorkovanje stolice provedeno je na početku studije te u 1., 2. 4. 6. i 8. tjednu, a sastav crijevne mikrobiote procijenjen je sekvenciranjem 16S rRNA gena.
Znanstvenici su izvijestili kako je u ispitanika podvrgnutih prehrani s visokim udjelom proteina uočen značajan porast raznolikosti sastava mikrobiote crijeva, u usporedbi sa skupinom podvrgnutom prehrani s normalnim udjelom proteina.
Oba načina prehrane izazvala su taksonomske pomake u usporedbi s osnovnom linijom, uključujući obogaćivanje bakterijskih rodova Akkermansia spp. i Bifidobacterium spp., kao i smanjenje raznolikosti roda Prevotella spp. povezanog s pretilošću i dijabetesom.
Zanimljivo, u osoba s genotipom za sintezu laktaze, povezanog s povećanim brojem bakterija iz roda Bifidobacterium spp., uočeno je značajnije smanjenje udjela masnog tkiva prilikom pridržavanja prehrane s visokim udjelom proteina, u odnosu na prehranu s normalnim udjelom proteina. To ukazuje kako je bakterijski rod Bifidobacterium spp. važna terapijska meta prehrane s visokim udjelom proteina.
Izvor: Nutrients