Može li HDL kolesterol biti štetan?

Da više nije nužno i bolje svjedoči novija preliminarna studija predstavljena na skupu Europskog društva za kardiologiju u kojoj je ispitivan kardioprotektivni učinak dobrog kolesterola.

Četverogodišnja studija uključila je preko 6000 ispitanika, prosječne dobi 63 godine, od kojih su trećinu činile žene. Koncentracija HDL kolesterola u krvi ispitanika protezala se od niske (< 30 mL/dL), umjerene (30-60 mL/dL) pa sve visoke (> 60 mL/dL). Za vrijeme trajanja studije 13% ispitanika je dobilo srčani udar ili je pak preminulo od krvožilnog incidenta.

Rezultati su pokazali da je najmanji rizik od srčanog udara zabilježen kod ispitanika kojima je koncentracija HDL kolesterola u krvi bila između 41 i 60 mL/dL.

Kod ispitanika s nižom i višom koncentracijom od spomenute, rizik od krvožilnog incidenta je bio veći. Štoviše, ispitanici koji su imali koncentraciju HDL-a veću od 60 mL/dL u krvi ujedno su imali i dvostruko veći rizik od srčanog udara u odnosu na ispitanike s umjerenom koncentracijom HDL-a.

Drugim riječima, ni previše ''dobrog'' kolesterola zapravo nije dobro. Stručnjaci stoga savjetuju da se smanjenju rizika od krvožilnih incidenata pristupi paralelnom modifikacijom više rizičnih čimbenika, poput pušenja, visokog krvnog tlaka i pretilosti, a ne izoliranom modifikacijom kolesterola.