Može li biljna prehrana zadovoljiti nutritivne potrebe sportaša?

Njemački znanstvenici tvrde kako je suplementacija vitaminom B12, vitaminom D i željezom više nego dovoljna za trkače koji slijede lakto-ovo-vegetarijansku i vegansku prehranu. Navode kako su u istraživanju svi biomarkeri vitamina B12 pokazali dovoljnu, u nekim slučajevima i optimalnu opskrbu tim vitaminom u odnosu na referentne vrijednosti.

Rezultati su bili neovisni o promatranoj skupini namirnica, ali ovisni o suplementaciji. Stoga bi rekreativne sportaše koji su usvojili vegansku prehranu trebalo poticati na uzimanje vitamina B12 u obliku dodatka prehrani.

Dobrobiti biljne prehrane za sportaše aktualna su tema u sportskoj medicini, s raspravom o tome može li ovaj način prehrane osigurati sve potrebne hranjive tvari u odgovarajućim količinama. U prošlosti je nekoliko nutricionističkih društava navelo kako dobro planirani vegetarijanski način prehrane, uključujući širok raspon biljnih namirnica, može biti adekvatan za sportaše. Kod brojnih profesionalnih sportaša iz različitih disciplina zabilježen je prelazak na biljnu prehranu radi poboljšanja sportske izvedbe ili produljivanja karijere. 

Prije se pretpostavljalo kako ograničavanje namirnica životinjskog porijekla u prehrani povećava rizik od određenih nedostataka mikronutrijenata. Hrana životinjskog porijekla poput mršavog crvenog mesa, ribe i jaja odličan je izvor vitamina B12 te osigurava visoke količine bioraspoloživog cinka, željeza i vitamina D. Osim toga, mliječni proizvodi bogati su kalcijem i drugim mineralima. Prema tome, kalcij, cink, željezo, vitamin B12 i vitamin D opisani su kao kritični mikronutrijenti u vegetarijanskim i posebice veganskim prehrambenim obrascima.

Presječna studija započeta je usporedbom stanja mikronutrijenata svejeda, lakto-ovo-vegetarijanca i vegana kod rekreativnih trkača. Zabilježene su i vrijednosti biomarkera vitamina B12, folata, vitamina D i željeza. Vrijednosti kalcija, magnezija i cinka u serumu također su zabilježene putem upitnika, jer su one pokazatelji načina života i unosa dodataka prehrani.

Rezultati su otkrili da je kod oko 80% ispitanika svake skupine prisutna adekvatna razina vitamina B12, dok su više vrijednosti pronađene kod onih koji koriste dodatke prehrani. Prosječne vrijednosti folata premašile su referentni raspon (preko 340 nmol/L) u sve tri skupine. Nadalje, razina vitamina D bila je usporediva te je zapažena niska prevalencija (<20%) neadekvatnog unosa vitamina D u sve tri skupine. Daljnjim rezultatima otkrilo se da je manje od 30% svake skupine imalo osiromašene zalihe željeza, međutim anemija zbog nedostatka željeza nije dijagnosticirana niti kod jednog ispitanika. 

Unatoč rezultatima dobivenim ovim istraživanjem, znanstvenici dodaju kako bi se vrijednosti vitamina B12 trebale razmotriti s oprezom jer prethodne studije pokazuju neadekvatni status vitamina B12 kod većine vegana i vegetarijanaca. Adekvatna opskrba vitaminom D kod ovih ispitanika može se objasniti velikim brojem ispitanika koji uzimaju dodatke prehrani. Zanimljivo je da su svi ispitanici kod kojih je bila prisutna suplementacija imali adekvatnu opskrbu, dok je nedovoljan unos zapažen kod onih koji nisu uzimali vitamin D kao dodatak prehrani. Što se tiče razine željeza, znanstvenici pojašnjavaju kako suplementacija nije presudna za odgovarajuću opskrbu željezom. Budući da je njegova bioraspoloživost veća u namirnicama životinjskog porijekla u usporedbi s biljnim namirnicama, slične vrijednosti željeza mogle su se postići samo vrlo visokim unosom biljnih namirnica koje sadrže željezo, poput cjelovitih žitarica i mahunarki, te nutrijentima koji povećavaju dostupnost, primjerice vitaminom C. Istraživači ističu pojedina ograničenja studije, naglašavajući malu veličinu uzorka i dobni raspon. Studija se odvijala uglavnom u ljetnim mjesecima, što je vjerojatno utjecalo na rezultate istraživanja, zaključuju. Nadalje, faza treninga u kojoj se sportaš nalazi mogla bi utjecati na rezultate.

Izvor: Nutrients