Može li biljna prehrana biti korisna oboljelima od astme tijekom pandemije?

Znanstvenici su pregledali postojeće dokaze o povezanosti prehrane i astme te otkrili da biljna prehrana može biti od koristi osobama koje boluju od astme, dok mliječni proizvodi i hrana bogata zasićenim mastima mogu negativno djelovati na simptome. Ističu kako osobe koje pate od astme imaju više od 6 puta veću vjerojatnost za smrtni ishod zbog koronavirusa, u usporedbi s onima bez ikakvog ishodišnog stanja. Stručnjaci naglašavaju kako je u tom slučaju konzumiranje voća i povrća vrlo važno zbog visokog sadržaja antioksidansa i vlakana koji djeluju protuupalno. Dodaju kako su i prethodna istraživanja pokazala da mliječni proteini čine organizam osjetljivijim na sezonske alergije. 

U preglednom radu ističe se istraživanje koje je pokazalo da su, u usporedbi s kontrolnom skupinom, pacijenti s astmom koji su tijekom osam tjedana slijedili biljnu prehranu bilježili veće smanjenje upotrebe lijekova protiv astme te manje teške i manje česte simptome. U drugom istraživanju, pacijenti s astmom su tijekom godinu dana slijedili biljnu prehranu i primijetili poboljšanja vitalnog kapaciteta (mjere volumena zraka koju pacijenti mogu izdahnuti), kao i drugih parametara. 

Autori ukazuju da je biljna prehrana korisna jer dokazano smanjuje sistemsku upalu, koja može pogoršati astmu. Također, takav način prehrane sadrži i velike količine vlakana, što je povezano s pozitivnim utjecajem na poboljšanje funkcije pluća. Rezultati preglednog rada također otkrivaju da konzumacija mlijeka može povećati rizik od astme i pogoršati simptome. Jedno je istraživanje iz 2015. godine pokazalo da djeca koja konzumiraju najviše mliječnih proizvoda imaju veće izglede za razvoj astme, u usporedbi s onom djecom koja ih konzumiraju najmanje. U drugoj studiji, djeca koja boluju od astme bila su podijeljena u dvije skupine. U kontrolnoj skupini prehrana se nije mijenjala, dok su u eksperimentalnoj skupini iz prehrane uklonjeni mliječni proizvodi i jaja tijekom osam tjedana.

Nakon uklanjanja mliječnih proizvoda, eksperimentalna skupina zabilježila je poboljšanje stopevršnog ekspiratornog protoka (mjere brzine izdaha djece) za 22%, dok su djeca u kontrolnoj skupini zabilježila pad od 0,6%. Visoki unos masti, konzumacija zasićenih masti i nizak unos vlakana također su bili povezani s upalom dišnih puteva i pogoršanjem funkcije pluća kod pacijenata sa astmom. 

Ovo revolucionarno istraživanje pokazuje da usmjeravanje na biljnu prehranu i izbjegavanje mliječnih proizvoda, kao i drugih namirnica s visokim udjelom masti, mogu biti moćni alati u prevenciji i upravljanju astmom, ističu znanstvenici. Dodaju kako je u tom slučaju važno unositi vitamin D putem obogaćenih biljnih mlijeka te, ako je moguće, izlagati se sunčevoj svjetlosti barem 30 minuta dnevno. 

Izvor: Nutrition Reviews