Magdalena Klepo

Datum objave: 22. 02. 2024.

Fibrilacija atrija je čest poremećaj srčanog ritma kojeg karakterizira nepravilan i ubrzan rad srca što može dovesti do raznih komplikacija, poput moždanog udara i srčanog zatajenja. Rizik od razvoja fibrilacije atrija raste s godinama te pogađa oko 1-2 % opće populacije.

Iako je bolest često asimptomatska, kod oboljelih se može javiti bol u prsima, umor, slabost i vrtoglavica. Premda je uzrok nastanka fibrilacije atrija još uvijek nejasan, novije studije ukazuju na potencijalnu ulogu vitamina D u smanjenju rizika od njezinog razvoja.

Iako je poznato da vitamin D ima niz zdravstvenih dobrobiti, poput održavanja čvrstoće kostiju i jačanja imuniteta, povezanost između vitamina D i zdravlja srca predstavlja novo područje istraživanja. Neke od funkcija vitamina D uključuju reguliranje krvnog tlaka, poticanje apsorpcije kalcija, ublažavanje upalnih procesa te sprječavanje nastanka bolesti srca. Cilj studije provedene na Sveučilištu istočne Finske bio je istražiti povezanost dodatnog unosa vitamina D s učestalošću kardiovaskularnih bolesti.

U petogodišnjoj studiji sudjelovalo je 2495 ispitanika, 60-godišnjih muškaraca i 65-godišnjih žena. Ispitanici su nasumično raspoređeni u tri skupine. Jedna skupina primala je placebo, druga 40 mcg (1600 IU) vitamin D3 dnevno te treća 80 mcg vitamina D3 (3200 IU) dnevno. Svim je ispitanicima tijekom studije bilo dopušteno uzimati preporučenu dozu vitamina D za njihovu dob, odnosno do 20 mcg (800 IU) dnevno. Na početku studije kod niti jednog ispitanika nije dijagnosticirana kardiovaskularna bolest. Tijekom studije ispitanici su popunjavali opširne upitnike o svom životnom stilu i prehrani. Otprilike 20 % ispitanika nasumično je odabrano za detaljnije pretrage i uzorkovanje krvi.

Tijekom petogodišnjeg istraživanja kod 190 ispitanika je dijagnosticirana fibrilacija atrija: 76 u placebo skupini, 59 u skupini koja je primala 40 mcg vitamina D3 dnevno te 55 u skupini od 80 mcg vitamina D3 dnevno.

Rizik od razvoja fibrilacije atrija bio je za 27 % niži u skupini koja je primala 40 mcg vitamina D3 te 32 % niži u skupini koja je primala 80 mcg vitamina D3 dnevno u odnosu na placebo.

U podskupini odabranoj za detaljnija ispitivanja, srednja početna vrijednost kalcidiola u serumu, pokazatelja koncentracije vitamina D bila je relativno visoka te je iznosila 75 nmol/l. Nakon godinu dana srednja koncentracija kalcidiola u serumu bila je 100 nm/l u skupini koja je primala 40 mcg vitamina D3, odnosno 120 nmol/l u skupini koja je primala 80 mcg vitamina D3 dnevno. U placebo skupini nije uočena značajna promjena u koncentraciji kalcidiola.

Znanstvenici ističu da dodatan unos vitamina D dokazano smanjuje rizik od fibrilacije atrija. Također napominju da su potrebna daljnja istraživanja budući da doza pri kojoj se postiže spomenuti učinak značajno premašuje trenutke preporuke.

Izvor: American Heart Journal

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Kardiovaskularne bolesti, vitamin D,

Komentari