Mogu li umjetni zaslađivači spriječiti gojaznost?

O mogućoj ulozi umjetnih zaslađivača u dugoročnom održanju željene tjelesne mase se raspravlja u novom broju časopisa Nutrition Research Reviews . Iako se pokazalo da umjetni zaslađivači mogu biti korisni kod kratkoročne prehrane smanjene energetske vrijednosti, malo je dokaza o njihovoj učinkovitosti na dulji rok..

Kod osoba čija tjelesna masa je unutar granica poželjnog, događa se kompenzacija, tj. konzumiranje hrane s malo kalorija popraćeno je kasnijim povećanim unosom energije. Ovakvo kompenziranje je češće kod manje discipliniranijih osoba. Želja da se jednostavni šećeri uklone iz prehrane dokazuje raširenost mišljenja da šećeri uzrokuju gojaznost.

Međutim, gojaznost je u pravilu posljedica prehrane s visokim udjelom masti i niskim udjelom vode (voće i povrće su u velikom postotku voda). Postoji nekoliko istraživanja koja pokazuju da je upotreba umjetnih zaslađivača popraćena povećanim unosom masti. Masna hrana u odnosu na hranu bogatu ugljikohidratima ne daje osjećaj punoće. Također, brojne studije su pokazale da prije unos ugljikohidrata u tekućem (zaslađeni napici), nego u krutom obliku, dovodi do nepoželjnog povećanja tjelesne mase.
Priredio: Mr.sc. Zvonimir Šatalić, dipl.ing.nutricionist