Mogu li se nezarazne bolesti prenositi putem mikrobiote?

To pitanje postavio je kanadski znanstvenik, koji pretpostavlja kako bi na pojedine nezarazne kronične bolesti mogla utjecati mikrobna komponenta, navodeći otkrića transplantacije fekalne mikrobiote (FMT) kao argument.

Transplantacija fekalne mikrobiote genetski predisponiranih ili prehranom uzrokovanih pretilih životinja u crijevo vitkih životinja uzrokuje značajno povećanje njihove tjelesne mase, što ukazuje da su mikroorganizmi crijeva dio etiologije, ističu znanstvenici. Trenutno je mikrobni prijenos nezaraznih kroničnih bolesti dokazan samo u kontroliranim pokusima FMT-a na genetski sličnim modelima životinja, s istim načinima prehrane i okruženja. 

Znanstvenici navode pretilost kao čimbenik rizika za mnoge nezarazne kronične bolesti, ističući ideju kako društveno prenosiva komponenta doprinosi pretilosti, a to može biti zajedničko okruženje, uključujući prehranu i način života, kao i mikrobiotu. Međutim, priznaju kako je teško odvojiti okoliš (prehranu, društvene navike) od sastava mikrobiote jer su oni blisko povezani. 

Pretilost se smatra najvećim čimbenikom rizika za razvoj dijabetesa tipa 2, jačajući ideju da utjecaj na njegov razvoj može imati mikrobiota. Isto tako, znanstvenici vjeruju kako se upalne bolesti crijeva (IBD), koje su povezane s neravnotežom crijevne mikrobiote, mogu prenijeti s oboljelih ljudi ili miševa na zdrave pojedince zajedno s fenotipom bolesti. Ističu prikupljanje stolice kao način na koji se može ispitati veza između prenosive mikrobiote i nezaraznih kroničnih bolesti.

FMT disbiotičke mikrobiote pojedinaca koji boluju od kroničnih nezaraznih bolesti u crijeva zdravih osoba rezultira pojavom kardiovaskularnih bolesti, upalnih bolesti crijeva, dijabetesa tipa 2 i mnogih drugih. 

Srčani i moždani udari i dalje su česta pojava u cijelom svijetu, a znatno su povezani s prisutnosti mikroorganizama u crijevima koji kodiraju za enzim kolin trimetilamin liazu, koji metabolizira fosfokolin i karnitin iz crvenog mesa u trimetilamin. On se zatim podvrgava oksidaciji u trimetilamin oksid, čija koncentracija u krvi ostaje snažan pokazatelj kardiovaskularnih bolesti. Učestalost bolesti povezana je s prisustvom crijevnih mikroorganizama koji kodiraju za enzim. 

Međutim, znanstvenici ističu kako su studije koje proučavaju postotak učestalosti kardiovaskularnih bolesti kod supružnika ili u zajednici do sada ispitivale samo okolišne utjecaje (primjerice pušenje, pretilost i alkohol). Oni mogu izmijeniti sastav mikrobiote crijeva, pa su potrebna daljnja istraživanja kako bi se ispitalo uključuju li i prijenos mikrobiote. 

Napominju da prijenos mikrobiote, posebice ranije u životu, može imati zaštitnu ulogu protiv nezaraznih kroničnih bolesti, uključujući astmu, alergije i pretilost. Ti zaštitni mikroorganizmi mogu se eksperimentalno prenijeti i na životinjske modele. Uz to, razmatrane su samo bakterije iz crijeva, ali virusi i gljivice također mogu pridonijeti razvitku nezaraznih kroničnih bolesti, kao i mikrobioti na drugim mjestima u tijelu, poput kože i usne šupljine. 

Izvor: Science