Iako uzimanje probiotika ne može spriječiti astmu ili otežano disanje, može poboljšati rad pluća i kontrolu astme u djece, pokazali su rezultati novog sustavnog preglednog rada.
Ovim preglednim radom obuhvaćeni su rezultati ukupno 3 937 ispitanika. Znanstvenici su analizirali 12 randomiziranih kontroliranih ispitivanja u kojima je proučavana veza između probiotika i prevencije astme. Analizirali su i šest sustavnih preglednih radova u kojima su probiotici bili uključeni u liječenje astme. Također, ovim preglednim radom bile su obuhvaćene i trudnice jer je cilj pojedinih studija bio ispitati utjecaj uzimanja probiotika u majki na zdravlje dojenčadi.
Raspon razdoblja praćenja ispitanika u analiziranim ispitivanjima iznosio je od 3 do 8 godina, a učestalost pojave astme bila je jedan od parametara ispitivanja. Primjenjivali su se probiotički sojevi kao što su Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus rhamnosus, Lactobacillus reuteri, Lactobacillus paracasei i Bifidobacterium longum.
Analizom podataka znanstvenici su otkrili kako primjena probiotika u obliku dodatka prehrani nije značajno povezana s manjim rizikom od pojave astme u djece, što potvrđuje rezultate meta analize iz 2012. godine. Vezano uz liječenje astme, otkrili su kako primjena probiotika može poboljšati rezultate testa za kontrolu dječje astme, ali je taj učinak zabilježen u samo dva randomizirana kontrolirana ispitivanja.
Iako je ovim preglednim radom utvrđeno kako bi primjena probiotika u obliku dodatka prehrani mogla poboljšati plućnu funkciju djece koji pate od astme, znanstvenici su napomenuli kako je potreban veći broj ispitivanja za potvrdu tih rezultata. Predložili su i provedbu budućih studija kako bi se ispitali učinci probiotika na akutni napadaj astme.
Nadalje, rezultati preglednog rada pokazali su kako nema statistički značajnih razlika u vrijednostima lgE antitijela pronađenih u uzorcima krvi djece koji su dobivala probiotik i one koja su dobivala placebo. Iz tog razloga, stvorila se potreba za daljnjim ispitivanjem učinka probiotika na upalne markere poput interferona IFN-γ, faktora tumorske nekroze te interleukina IL-4. Utvrđeno je i kako se preventivno uzimanje probiotika općenito može smatrati sigurnim te ne uzrokuje značajne nuspojave.
Izvor: ACTA Academiae Medicinae Sinicae
