Akutne infekcije dišnog sustava zbog svoje velike učestalosti imaju značajan utjecaj ne samo na bolesnike, već i na zdravstveni sustav. U 2019. godini svjetska prevalencija akutnih infekcija dišnog sustava iznosila je 17,2 milijarde slučajeva, što čini 43,8 % svih uzroka obolijevanja.
Iako se većinom radi o blagim slučajevima, akutne infekcije dišnog sustava utječu na produktivnost i kvalitetu života pacijenta. Pojava akutnog respiratornog sindroma SARS-CoV-2 donijela je novi izazov te istaknula potrebu za razvojem učinkovitijih preventivnih mjera i mogućnosti liječenja kako bi se spriječilo daljnje napredovanje bolesti. Dokazi upućuju da bolesnici s COVID-19 i proljevom imaju težu kliničku sliku, popraćenu povećanim koncentracijama upalnih citokina i markera oštećenja tkiva. Interes za ulogu probiotika u sprečavanju infekcije porastao je zbog potencijalne uloge crijevnih stanica u omogućavanju ulaska virusa. Stoga je cilj nedavno provedene studije bio procijeniti ulogu kratkotrajnog uzimanja probiotika kod blagih simptoma COVID-19, simptoma nakon bolesti te humoralnog imunološkog odgovora na virus kod izvanbolničkih pacijenata.
Studija je uključila 73 simptomatska pacijenta, dobi 18 do 65 godina, pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. Sudionici su podijeljeni u intervencijsku skupinu koja je primala mješavinu probiotičkih bakterija u obliku dodatka prehrani te kontrolnu skupinu koja je primala placebo, tijekom 28 dana. Probiotička mješavina je sadržavala sojeve Bifidobacterium lactis 1,25×109 CFU, Bifidobacterium longum 0,25×109 CFU, Lactobacillus rhamnosus 2×109 CFU, Lactobacillus casei 1,25×109 CFU i Lactobacillus acidophilus 0,25×109 CFU.
Sudionici su ispunili opći upitnik koji im je omogućio da prijave i ocijene simptome tijekom prvih 28 dana intervencije. Nakon tri mjeseca ispitanici su popunili upitnik nakon preboljenog COVID-19. Uz to, uzorci krvi analizirani su na IgG antitijela.
Uočeno je da je nakon 10 dana, srednji ukupni rezultat simptoma bio niži u intervencijskoj skupini koja je primala dodatak prehrani, u usporedbi s kontrolnom skupinom. Nadalje, u skupini koja je primala probiotički mješavinu primijećene su veće razlike u koncentraciji IgG antitijela nakon intervencije te smanjeno trajanje simptoma umora nakon infekcije COVID-19.
Primjena probiotika može imati ključnu ulogu u ublažavanju simptoma uzrokovanih infekcijom SARS-CoV-2, potičući humoralne odgovore imunosnog sustava te smanjujući trajanje osjećaja umora nakon akutne faze bolesti. Daljnja istraživanja su potrebna kako bi se bolje razumjeli mehanizmi djelovanja probiotika i njihova uloga u prevenciji virusnih respiratornih bolesti.
Izvor: BMC Nutrition
Komentari
Povezani članci
Probiotička formulacija pokazuje pozitivan utjecaj na razinu kisika u crijevima
Prehrana bogata vlaknima može utjecati na razvoj COVID-19 bolesti
Povezanost statusa vitamina D s COVID-19 infekcijom
Laktoferin u borbi protiv infekcija dišnog sustava
Ispitivanje povezanosti sastava mikrobiote i COVID-19 infekcije
Otkriven mehanizam protuupalnog djelovanja crijevnih bakterija
Probiotici kao pomoć kod poremećaja iz spektra autizma
Može li prehrana s visokim udjelom proteina pomoći u liječenju pretilosti?
Uloga vitamina K u COVID-19 bolesti
Pomoć pri konstipaciji u djece s cerebralnom paralizom
Nedostatak vitamina D i nepovoljni klinički ishodi u bolesnika s COVID-19
Probiotici mogu povećati izdržljivost triatlonaca
Probiotici za sindrom iritabilnog crijeva - crijevo je „drugi mozak“
Probiotici pomažu u uspostavi mikrobiote crijeva nedonoščadi
Probiotici pomažu u liječenju dijabetesa tipa 2
