Menstrualni poremećaji u sportašica

Žene sve više sudjeluju u natjecateljskim i rekreacijskim fizičkim aktivnostima. Stoga se sve češće postavljaju pitanja o učinku tjelesnog napora na normalno odvijanje menstrualnog ciklusa. Kako trenira sve više žena i treninzi postaju sve naporniji, liječnici primaju sve više pritužbi na poremećaje menstrualnog ciklusa.

Klinički učinak vježbanja

Kod ovih pacijentica nađu se slijedeći poremećaji: izostanak menstruacije (amenoreja), razgradnja kostiju (osteoporoza), nepravilne menstruacije, krvarenje u razdoblju između dvije menstruacije, poremećaj rasta unutarnjeg sloja maternice ili neplodnost. Priroda i težina simptoma ovise o nizu čimbenika, kao što su vrsta treninga, intenzitet i trajanje treninga, tjedna udaljenost prijeđena, stupanj napredovanja programa treniranja.

Normalan menstrualni ciklus

Tijekom prve polovine normalnog menstrualnog ciklusa, žlijezda hipofiza, koja se nalazi na bazi mozga, stimulira razvoj jajašca (folikula) i stvaranje estrogena u jajnicima. Nakon otpuštanja jajašca iz jajnika (ovulacija), jajnik stvara progesteron koji priprema unutrašnjost maternice za usađivanje oplođene jajne stanice. Dio menstrualnog ciklusa nakon ovulacije naziva se luteinska faza i traje oko dva tjedna. Normalnu funkciju hipofize nadzire drugi dio mozga, hipotalamus.
Ova sprega između jajnika i mozga naziva se hipotalamo-hipofizno-ovarijska os. Poremećaji na bilo kojoj razini dovode do poremećaja menstrualnog ciklusa.
Poremećaj prehrane (debljina, previše kalorija, stroga dijeta), ritam menstrualnih ciklusa prije početka treninga i dob kad se počelo trenirati, čimbenici su koji mogu poremetiti rad hipotalamusa. Ti faktori određuju sposobnost navedene osi da podnese daljnje stresove uzrokovane vježbanjem.

Kako napreduju menstruacijski poremećaji

Izostanak menstruacije ne nastaje odmah nakon početka jake fizičke aktivnosti. Poremećaji imaju različite stupnjeve koji mogu prelaziti jedan u drugi:

1. Pravilan ciklus sa skraćenom lutealnom fazom - stvaranje progesterona se ranije prekida
2. Pravilni ciklusi s nedovoljnim stvaranjem progesterona
3. Pravilni ciklusi s izostankom razvoja i otpuštanja jajašca (ovulacija izostaje)
4. Nepravilni ciklusi, ali još uvijek je prisutna ovulacija
5. Nepravilni ciklusi bez ovulacije
6. Izostanak menstruacije i ovulacije
Stupnjevi 1-3 su obično bez simptoma, ali mogu se očitovati kao neplodnost.

Rezultati istraživanja

1. Blaga i umjerena aktivnost (npr. 20-30 pretrčanih kilometara tjedno) žena koje su do tada bile fizički neaktivne, ukoliko se aktivnost postepeno povećava tijekom jedne godine, neće dovesti do problema.

Umjereni do intenzivni trening (40-50 km/tjedno) do kojeg se došlo povećavanjem aktivnosti kroz dva mjeseca u većine mladih žena će uzrokovati menstrualne probleme.
2. Čak i žene koje rekreativno trče 15-20 km tjedno mogu imati poremećaj razvoja jajašca, smanjenu proizvodnju estrogena i progesterona te izostanak ovulacije.
3. Jedna od četiri žene koje se bave trčanjem na srednje i duge udaljenosti imala je jednu ili više epizoda izostanka ovulacije kada je praćena tijekom godine dana.

Učestalost

Istraživanja otkrivaju kako se izostanak menstruacije (amenoreja) uzrokovana vježbanjem javlja u 1-44% sportašica. Najčešće se viđa kod balerina i trkačica na duge staze. Čak do 44% balerina u istraživanjima se pokazalo amenoroično (bez menstruacije).

Teorije nastanka poremećaja menstruacije u sportašica

Mehanizmi odgovorni za nastanak poremećaja menstruacije uzrokovanih vježbanjem, nisu jasni. Postoji nekoliko pretpostavki:
Hipoteza kritične masti: Tijekom puberteta, menstruacija se prvi put javlja kad količina masti u tijelu naraste na 17%, a menstruacija prestaje ako ta količina padne ispod 12%. Međutim, menstruacija se javlja kod balerina nakon što se ozljede pa ne vježbaju, čak i bez značajne promjene u količini tjelesne masti. Amenoreja se ponovno vraća kada nastave s vježbanjem.

Gubitak energije: Smanjen unos kalorija i njihova prevelika potrošnja dovodi do poremećaja razine hormona koji uzrokuju menstruacijske poremećaje. Istraživanja su pokazala kako sportašice kod kojih je nastupio prestanak menstruacije, smanjeno unose kalorije te imaju niži metabolički stupanj od onih s normalnim ciklusom. Neki istraživači smatraju kako je niži stupanj metabolizma samo prilagodba tijela koje pokušava zadržati težinu i sačuvati energiju.
Poremećaji hranjenja: Poremećaji hranjenja, anoreksija i bulimija, viđaju se u sportašica. Kod tih bolesnica u obzir treba uzeti i hranidbene i psihološke faktore u obzir.

Fizički psihološki stres: promjene u nekoliko moždanih hormona kao što su dopamin i opioidi (tvari koje u tijelu djeluju kao analgetici, a koje su nađene u povišenim količinama u ovisnika o vježbanju) utječu na normalnu funkciju hipotalamusa. b-endorfin, jedan od opioida, povećava se u cirkulaciji neposredno nakon vježbanja. Poznato je i da je trajno povišen, čak i u mirovanju, kod natjecatelja plivača koji treniraju više od dvije godine. Psihološki stres koji nastaje kod intenzivnog vježbanja uzrokuje povećanja kortizola (hormon stresa koji izlučuje nadbubrežna žlijezda).

U sportašica bez menstruacije, nadbubrežna žlijezda može izlučivati maksimalne količine kortizola, čak i u mirovanju! Uzrok toj pojavi, kao ni način na koji djeluje na hipotalamus, nije poznat.

Posljedice menstrualnih poremećaja uzrokovanih vježbanjem

Kako menstruacijski poremećaji mogu nastati i zbog drugih uzroka, a ne samo vježbanja, potreban je detaljan pregled. Posljedice ovih poremećaja najčešće su neplodnost i osteoporoza.
Neplodnost
Neplodne pacijentice mogu imati smanjeno stvaranje estrogena i progesterona, nedostatan razvoj folikula te izostanak ovulacije. Menstrualni ciklus i razina hormona često se vraćaju u normalu nakon smanjenja intenziteta treninga i povećanja unosa kalorija.
Često su potrebni lijekovi za stimulaciju ovulacije kako bi se postigla trudnoća. Kako neplodnost može biti posljedica brojnih drugih uzroka, kako ženinih, tako i njenog partnera, potrebna je detaljna obrada oba partnera.

Osteoporoza

Promjene hormona uzrokovane vježbanjem, smanjena razina estrogena i progesterona i povećana razina kortizola uzrokuju smanjenje gustoće kostiju. Ovo se događa i u pacijentica s normalnim menstrualnim ciklusom, najčešće kao rezultat starenja. Najveća masa kosti postigne se u dobi od 35 godina. Nakon toga se koštana gustoća polako smanjuje sa starenjem, a nakon menopauze proces gubitka gustoće kostiju jako se ubrza. Ovaj gubitak gustoće kosti naziva se osteoporoza. Iz kostiju se gubi kalcij, kosti postaju krhke, a prijelomi učestaliji, osobito u području kuka i kralješaka, što dovodi do nepokretnosti i s njom povezane smrti. Prijelom kralješaka dovodi do smanjenja tjelesne visine, bola u leđima i pogrbljenosti. Nadomjesni hormonski preparati i nadomjestak kalcija tijekom menopauze učinkoviti su u usporavanju gubitka koštane gustoće.
U vezi s vježbanjem, postoji zabrinutost kako snižena razina estrogena i izbjegavanje mliječnih proizvoda u sportašica sprječava postizanje vrhunca gustoće kosti. Ova je zabrinutost još jača kod pacijentica koje nemaju menstruaciju. Te su žene pod povećanim rizikom razvoja osteoporoze i prijeloma kostiju u mlađoj dobi. Ovo se obično može spriječiti hormonskom nadomjesnom terapijom u svrhu postizanja normalnih razina estrogena.

Preuzeto sa portala [url="#"] www.medicina.hr[/url]