Prekomjerna tjelesna masa jedan je od ključnih čimbenika koji pogoduju razvoju kardiovaskularnih bolesti.
U borbi protiv pretilosti pribjegavamo različitim dijetama, no, jedna od često primjenjivanih je niskomasna dijeta koju odlikuje režim niskog udjela masti u prehrani. Alternativa, ne samo ovoj nego i svim ostalim dijetama je mediteranski način prehrane. Prepoznata po svojim blagotvornim učincima još sredinom 20.-tog stoljeća, mediteranska prehrana smatra se pogodnim rješenjem za smanjenje rizika od pretilosti, dijabetesa, karcinoma te također kardiovaskularnih oboljenja.
Studija objavljena u časopisu The American Journal of Medicine ispitivala je da li će u konačnici najbolji izbor za snižavanje rizika od kardiovaskularnih bolesti biti niskomasna dijeta ili mediteranski način prehrane. Analizom svih studija koje povezuju prehranu s prijevremenom smrti od kardiovaskularnih bolesti, objavljenih od 1957. godine do danas, znanstvenici su jednoglasno odlučili o pobjedniku.
Autori studije pojasnili su kako mediteranska prehrana ima povoljniji utjecaj na zdravlje srca jer sinergijski učinak svih nutrijenata sadržanih u ovakvoj prehrani učinkovitije snižava razine lipida u krvi nego što to čini niskomasna dijeta.
Naime, rezultati su pokazali da iako izbacivanjem masnoća iz prehrane snižavamo razinu kolesterola, ipak ne dolazi do smanjenja stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok kod mediteranske prehrane bogate cjelovitim žitaricama, ribom, voćem i povrćem, a siromašne mesom, snižavamo oboje.
Znanstvenici su zaključili kako se željeni kardio-protektivni učinak postiže unosom svih namirnica s naglaskom na raznovrsnost, umjerenost i uravnoteženost što su karakteristike tradicionalne mediteranske prehrane.
