Randomizirana, kontrolirana klinička studija provedena je na ispitanicima tijekom 8 godina kako bi se utvrdilo hoće li mediteranska ili prehrana siromašna mastima uspješnije usporiti progresiju već dijagnosticiranog dijabetesa tipa 2. Ispitanicima je propisana dijeta te su žene unosile 1500 kcal, a muškarci 1800 kcal dnevno. Ispitanici na mediteranskom tipu prehrane unosili su povećani udio masnoća, dok su osobe na niskomasnoj prehrani unosile masnoće u skladu s preporukama nutricionista, odnosno manje od 30 % ukupnog energetskog unosa.
Rezultati su pokazali da je u osoba na mediteranskoj prehrani došlo do progresije dijabetesa te su bili primorani uzimati lijekove tek nakon 8 godina dok je ispitanicima na prehrani siromašnoj mastima terapija uvedena već nakon 6 godina.
Potencijalno objašnjenje leži u tome da mediteranska prehrana obiluje jednostruko nezasićenim masnim kiselinama dok je unos zasićenih masnih kiselina nizak. Autori studije objašnjavaju kako je važnija vrsta masnoće koju unosimo nego ukupna količina. Također, dosadašnja istraživanja govore u prilog tome da brojne fitokemikalije sadržane u namirnicama biljnog porijekla, koje su temelj mediteranske prehrane, sinergijskim djelovanjem pridonose povoljnom zdravstvenom statusu organizma. Znanstvenici preporučuju ovaj tip prehrane jer smatraju da može poboljšati zdravlje i odgoditi terapiju lijekovima.
Izvor: Diabetes Care