Mediteranska prehrana i metabolički sindrom

Studija je bila provedena na muškarcima i ženama dobi 55-80 godina koji su imali povećani rizik od razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava. Zadatak ispitanika bio je slijediti jedan od tri zadana načina prehrane – prehranu s niskim udjelom masti, mediteransku prehranu s dodatkom maslinovog ulja ili mediteransku prehranu s dodatkom orašastog voća. Navedene prehrane slijedili su u prosjeku 4,8 godina.

Analizom rezultata primijećeno je da je među ispitanicima koji su slijedili obje podvrste mediteranske prehrane, u usporedbi s onima na niskomasnoj prehrani, smanjen broj abdominalno pretilih. Ispitanici koji su slijedili principe mediteranske prehrane uz dodatak maslinovog ulja, pokazali su i smanjenje razine glukoze u krvi.

Među ispitanicima koji su na početku studije pokazivali znakove metaboličkog sindroma, primijećena je veća vjerojatnost povlačenja ovog poremećaja ukoliko su slijedili principe mediteranske prehrane. S druge strane, mediteranska prehrana, u usporedbi s niskomasnom prehranom, nije pokazala učinak na smanjenje pojavnosti novih slučajeva metaboličkog sindroma.

Budući da razlike u smanjenju tjelesne mase ili energetske potrošnje nisu bile primijećene među ispitanicima svih triju skupina, zaključeno je da su primijećeni blagotvorni učinci, prije svega, posljedica promjena prehrambenih obrazaca.